Oba kandidata su glasala.
Ova izlaznost u 12 časova po lokalnom vremenu je ipak niža nego za vrijeme predsjedničkih izbora 2007. godine, kada su se glasači izuzetno mobilisali, i u isto vrijeme tada je glasalo 34,11 odsto glasača.
U prvom krugu 22. aprila ukupna izlaznost bila je 79,47 odsto.
Oland, prema posljednjim istraživanjima, ima više šansi, pa bi Francuska, 17 godina posle Fransoa Miterana, mogla dobiti predsjednika socijalistu.
Posljednje prognoze pokazuju da bi mogao da dobije podršku oko 52,5 odsto birača, dok Sarkozi može da računa na oko 47,5 odsto glasova, što znači da se razlika između njih dvojice smanjila na najniži nivo od početka kampanje.
Glasačka mjesta otvorena su u 8h i zatvaraju se u 20h časova, kada se i očekuju prve procjene rezultata instituta za ispitivanje javnog mnjenja.
Procjene rezultata bi strani mediji mogli da objave i ranije, kao što je to bilo tokom prvog kruga 22. aprila.
Pravo glasa ima 46 miliona birača.
U prvom krugu Fransoa Oland (57) je vodio sa 28,63 odsto glasova i već mjesecima je ispred Sarkozija i za drugi krug.
Velika nepoznanica izbora biće kome će otići glasovi Marine le Pen, vođe ekstremne desnice koja je ostvarila istorijski rezultat u prvom krugu sa 17,9 odsto glasova, i, u nešto manjoj mjeri, gdje će otići glasovi centra Fransoa Bajrua (9,1 odsto).
Marin Le Pen nije podržala ni jednog kandidata i rekla da će ubaciti beli listić, dok je Bajru rekao da će glasati za Olanda.
Rezultat izbora će uticati na borbu protiv dužničke krize, ostanak francuskih vojnika u Avganistanu i način na koji će Francuska vršiti vojni i diplomatski uticaj u svijetu.
(foto: b92.net)
