Desetak dana nakon što je Pobjeda 28. avgusta objavila priču o krađi 150 predmeta iz Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice, iz policije i tužilaštva stigao je poziv direktoru Vučiću Ćetkoviću i nekolicini zaposlenih da se jave na informativni razgovor. Reakcija je uslijedila punih devet mjeseci nakon što je uprava Muzeja i galerija Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela krivičnu prijavu zbog krađe velikog broja vrijednih muzejskih predmeta, važnih za našu kulturu i baštinu.
Pored Vučića Ćetkovića, kojeg je kao podnosioca krivične prijave salušavala i nadležna tužiteljka, na saslušanje u policiji bili su i kustos Dragan Radović, koji je do skoro bio odgovoran za Arheološku zbirku iz koje su nestali predmeti, zatim Nemanja Radulović koji je preuzeo zbirku od Radovića nakon što je utvrđena krađa i konzervatorka Rajka Paljević, koja je učestvovala u komisijskoj primopredaji zbirke između dvojice kolega.
Okidač za nadležne organe, po svemu sudeći, trebalo je da bude tek medijsko razotkrivanje u Pobjedi. To će biti, kako sada stvari stoje, jedina konkretna reakcija na nezapamćeni skandal u ovoj muzejskoj ustanovi glavnog grada, jer se od objavljivanja priče u Pobjedi uglavnom na ovu temu razgovaralo po kancelarijama, kafanama, među ljudima odgovornim za loše stanje u ustanovi, kao i po društvenim mrežama.
Izostala je reakcija Ministarstva kulture i medija Crne Gore, njegovog Direktorata za kulturnu baštinu, a ni političari se mnogo nijesu trudili da kroz ovu temu prigrabe kakav dnevni poen.
Da stvar bude paradoksalnija, na jednoj crnogorskoj televiziji, direktor Muzeja i galerija Vučić Ćetković bio je pozvan da komentariše loše stanje u zaštiti kulturne baštine i kulturnih dobara u Crnoj Gori, a da mu voditeljka emisije nije postavila nijedno pitanje o skandalu i krađi unutar kuće na čijem je čelu?!
ŠAPUTANJA
Muzeji i galerije Podgorice, podsjetimo, u decembru 2022. godine podnijeli su krivičnu prijavu protiv N. N. lica zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. To je krajem avgusta ove godine za Pobjedu potvrdio i direktor Muzeja i galerija Vučić Ćetković, koji je objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci.
Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi, fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca. Među ukradenim predmetima su i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Samo iz numizmatičke zbirke nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića.
Nedostatak predmeta utvrđen je tokom prošle godine prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Ukradni predmeti potiču iz arheoloških zbirki nekropole Momišići, Duklje, nekropole Gostilj, Zlatice (kasnoantički lokalitet), zatim iz zbirke slučajnih nalaza i numizmatičke zbirke.
Više izvora Pobjede potvrdilo je da je priča o krađi iz Muzeja, objavljena 28. avgusta u Pobjedi, izazvala ogorčenost kod zaposlenih u ovoj podgoričkoj muzejskoj ustanovi, prije svega zbog činjenice da je javno razotkriven dugodišnji nemar i nerad, mada je mnogo toga bilo jasno i prije nekoliko godina kada su se pojavili prvi rezultati projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore.
Mnogi su se uskomešali zašto se u naslovu teksta upotrebljava riječ „krađa“ kada je, prema njihovom mišljenju, podesnija sintagma da su „predmeti nestali“. Imali oni noge ili ne, bili živi ili neživi, tj. samostalno se skrivali u depou ili u nekim drugim prostorijama, činjenica je da je sama uprava Muzeja u krivičnoj prijavi čitav slučaj okarakterisala kao krađu i to tek nakon što su zaposleni zavirili u svaki prostor i fioku Muzeja i galerija.
U tužilaštvu je, kako saznaje Pobjeda, takođe sve zavedeno kao „teška krađa“.
Jedna od dimenzija ove priče je i što većina zaposlenih u Muzeju, koji nemaju bogzna kakve rezultate u zaštiti i staranju o predmetima koji su im povjereni na čuvanje, sada po kancelarijama i kafanama odgovornost prebacuju na sadašnjeg direktora i njegove prethodnike. Od zaposlenih, nakon objavljivanja teksta u Pobjedi, nijesmo čuli ni vidjeli nijednu zvaničnu reakciju, osim što je novinara Pobjede u međuvremenu pozvao jedan od bivših zaposlenih Muzeja da iskaže, kako je rekao, protest i svoj stav po pitanju svega što je Pobjeda objavila, posebno povodom onoga što je izrekao direktor Vučić Ćetković.
Prvo je novinaru pokušao da objasni osnove muzeologije, a kada je shvatio da je novinar prilično upućen u materiju, dobar dio svoje kritike usmjerio je na znanje sadašnjeg direktora koji je, kako je rekao, na tu poziciju „došao preko partijskih imenovanja, kao i svi drugi prije njega“. Potom je potvrdio da u Muzeju nikad nije urađena muzejska dokumentacija.
"Da bi muzej bio muzej potrebno je da se stalno radi na dokumentaciji. Ona nije urađena. Jedan predmet može biti nulte kategorije, znači da je unikatnog značaja, vrhunskog, ali ako on nema muzejsku dokumentaciju, odnosno da je muzeološki obrađen, on ne predstavlja praktično ništa. Tek muzejska dokumentacija o predmetu i predmet zajedno čine jedan jedinstveni dokument. To nikada nije urađeno. Da se uradila dokumentacija, ti predmeti ne bi mogli da nestanu", kazao je bišvi zaposleni Muzeja i galerija, priznajući da ni sam, nakon odlaska iz ustanove, nikom nije zvanično predao zbirku, te da samim tim nema ni primopredajnog zapisnika.
PREKO VEZE
Ustvrdio je, takođe, da su svi u Muzejima i galerijama primljeni preko veze, a da on jedini nije primljen preko veze.
"Tu ima ljudi koji su djeca predsjednika, ministara, sve su neka veza... To je problem. Oni neće, oni se ne trude da rade i nešto nauče. Ako postoji rukovodilac, koji zna svoj posao, on će mene da natjera da nešto uradim. A ja sam, lično, sprečavan da radim", kazao je bivši zaposleni Muzeja.
Novinar Pobjede mu je predložio sastanak i mogućnost da zvanično, pod punim imenom i prezimenom, kaže sve što zna o dešavanjima u Muzeju, na što je bivši zaposleni pristao. Na dan dogovorenog sastanka ipak je odbio da zvanično govori za Pobjedu, kao izgovor navodeći da je trenutno „zauzet poljoprivrednim radovima“.
Nina Vukčević glavna kandidatkinja za direktoricu Muzeja i galerija
Sadašnjem direktoru Muzeja i galerija Vučiću Ćetkoviću u novembru će isteći četvorogodišnji mandat, a aktuelna uprava Glavnog grada, kako saznaje Pobjeda, već mu je saopštila da će nova direktorica ustanove biti likovna umjetnica Nina Vukčević.
Ona će naslijediti „vruću stolicu“ na čelu ustanove, budući da će morati da se nosi sa najnovijim dešavanjima oko krađe vrijednih predmeta, ali i da dovrši posao revizije svih muzejskih zbirki koju stručne komisije, uz brojne kontroverze, pokušavaju da privedu kraju već nekoliko posljednjih godina.
Nina Vukčević rođena je u Baru, a diplomirala je 2003. na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje je i magistrirala 2010. godine na slikarskom odsjeku, u klasi profesora Branislava Sekulića. Predaje likovnu i vizuelnu umjetnost u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“. Izlagala je na više samostalnih i kolektivnih izložbi u Podgorici, Kotoru, na Cetinju, kao i u Grčkoj.
