Miranović je kazao da nije dobro da se strateška pitanja kao što je model studija mijenjaju svake tri-četiri godine, ali da je zbog zahtjeva studenata i tržišta rada neophodno uraditi fleksibilan sistem.
On ističe da postoje diplome koje Univerzitet izdaje u skladu sa sadašnjim modelom studiranja (3+2 osnovne i master studije), koje imaju ili malu ili nikakvu upotrebnu vrijednost na našem tržištu rada.
“Sa pojedinim diplomama visokoškolci teško mogu da nađu zaposlenje, ali one imaju upotrebnu vrijednost za studente koji žele da školovanje i usavršavanje nastave u inostranstvu. Vrijednost tog modela studija je da studenti mogu jedan stepen studija da uče vani. Mi smo u okviru radnog tima za izmjene zakona razmišljali kako da pomirimo te dvije stvari, napravimo fleksibilan sistem i dođemo do diplome koja ima upotrebnu vrijednost, a to su vjerovatno četvorogodišnje za pojedine studijske programe i oblasti i potom omogućimo mobilnost za studente koji žele da studiraju u drugim ustanovama. U tom smislu su predložene dvije varijante da se napravi sistem koji studentima dvogodišnjih master studija omogućava da nakon završenih 60 ECTS kredita, što odgovara obimu od jedne studijske godine, izađu iz tog sistema sa diplomom nakon četiri godina studija (tri godine osnovnih i jedna master) sa kojom može da se zaposli”, ističe Miranović.
On kaže da je drugi predloženi model da fakulteti sami na osnovu svojih potreba i tržišta rada izaberu kakav će model primjenjivati.
“U pitanju je strateška odluka i mi ćemo radnom timu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da predočimo koje su prednosti i mane ta dva sistema studija. Cilj je da se dođe do diploma koje imaju upotrebnu dozvolu na tržištu rada. Trenutno je najveći problem za Pravni fakultet kod koga postoji niz sistemskih zakona koji prepoznaju diplomu koja se stiče samo nakon četiri godine. Problem naše omladine je što im dolazi konkurencija iz regiona, koji imaju diplome četvorogodišnjih studija, dok naši visokoškolci nemaju mogućnost da na tržište rada izađu sa diplomama od tri i pet godina”, kaže Miranović.
On ističe da će odluka biti na ministarstvu kako bi se unaprijedio zakon i omogućila jednaka prava za sve visokoškolce.
“Kada je riječ o programu za obrazovanje učitelja smatram da je to regulisana profesija i da kao i u regionu i Evropi idu na jedan isti sistem. Ovo što budemo predložili važi za sve ustanove i institucije visokog obrazovanja. Ne možemo da ponudimo ovo ljekarima čije obrazovanje mora da traje šest godina”, kazao je Miranović.
Miranović kaže da su predložili i da Univerzitet odlučuje o načinu upisa na fakultetima i da zakonom ne bi trebalo regulisati gdje će biti potrebno uvesti prijemni ispit.
Ističe i da se UCG zalaže da rektora ubuduće biraju svi profesori, nastavnici i studenti, po modelu koji je ranije bio u toj instituciji.
“Smatramo i da treba izmijeniti i razdvojiti praktičnu nastavu od usvaršavanja visokoškolaca, U velikom broju slučajeva je neizvodljivo kod poslodavaca organizovati praksu za veće grupe studenata. Studenti su to pitanje više puta aktuelizovali, ali to treba riješiti kroz dualno obrazovanje i praktičnu nastavu na fakultetima”, kazao je Miranović.
