Moderirao je Radoje Cerović, ekspert za komunikaciju, upravljanje ljudskim resursima i digitalnu transformaciju, a panelisti su Tomi Ilijaš, vlasnik i direktor Arctur, Slovenija, Miloš Miketić, član Odbora direktora u Addiko banci i predsjednik Odbora udruženja bankarstva u Privrednoj komori Crne Gore, te Valentina Taseva, direktorica i vlasnica Semos Education, Sjeverna Makedonija.
Moderator Cerović istakao je da je digitalna transformacija od izuzetne važnosti za ekonomiju, ali da se mora prevazići prisutna težnja „izbjegavanja nesigurnosti“, odnosno nespremnost da se upuštamo u nove poduhvate.
Cerović je kazao da, kada je u pitanju digitalna transformacija, važno je da se taj proces analizira i planira, kako bi se što bolje odvijao i dao dobre rezultate.
''Digitalna tranzicija je svuda oko nas i stalno se odvija kao neminovan proces u svim oblastima. Ona predstavlja sistemski proces koji u određenoj mjeri mora imati koordinaciju na višem nivou'' istakao je on, dodajući da mora postojati posrednik između privrede i informatičkih kompanija, koji bi strategije transformisao u digitalne.
Prema njegovim riječima, u ovom procesu digitalne transformacije najviše su pogođeni tradicionalni sektori kod kojih postoji jedna vrsta psihološke intertnosti, te da Vlada mora kreirati politike koje bi doprinijele oslobađanju digitalnog potencijala.
Tomi Ilijaš je kazao da je se proces digitalne tranzicije dešava kao dio četvrte industrijske revolucije, te da doprinosi efikasnijem radu kompanija i boljem kvalitetu proizvoda koji imaju povoljniju cijenu.
''Digitalizaciju ne treba sprovoditi samo radi nje same, već kako bi nam svima bilo bolje'' istakao je on, dodajući da ona omogućava da se male države i male kompanije približe onim velikim, i pokazuje da se i sa malo ljudi može napraviti više.
On je naveo primjer Slovenije, koja je još prije 22 godine donijela zakon o elektronskom poslovanju i potpisu i tada bila prva koja je to učinila u Evropi, a upravo to im je omogućilo da brzo krenu naprijed u digitalnu transformaciju.
Prema njegovim riječima, imperativ je da digitalno stvarno bude digitalno, a ne samo skenirana fotografija, a svi podaci da budu pravilno struktuirani i jednostavni za korišćenje.
''Digitalni procesi prikupljanja podataka moraju biti pojednostavljeni, i njihova dostupnost mora biti veća, a kompanije te podatke kasnije mogu pretvoriti u korisne informacije koje bi na kraju opet bile dostupne svima na korišćenje, što može značiti privredi, ali i državi u cjelini ''navodi on.
Smatra da je to ona dodatna vrijednost koja je svima potrebna, i poslovanje može podići na veći nivo.
''Država mora sakupljati podatke u pravoj mjeri i na pravi način, i smatram da tu privredne komore u državama mogu dosta pomoći, kako bi ukazale na metode koje treba koristiti kako bi se ti podaci na kraju iskorstiili na pravi način i u velikoj mjeri bili otvoren''i.
Miloš Miketić smatra da proces digitalizacije poslovnih procesa i modela mora biti dio svake strategije, posebno sada, kada je tehnologija dostupna svima.
''Digitalizaciju danas može svaku priuštiti, ali njena implementacija nije dovoljna, morate znati gdje želite da vas ona povede'' istakao je on.
Miketić je kazao da u Addiko banci, intenzivno i konstantno rade na digitalizaciji bankarskih servisa u Crnoj Gori. Međutim, ukazuje na to da naši ljudi i dalje nemaju toliku potrebu da koriste digitalne usluge kako bi nešto ostvarili, i u najvećem procentu ni ne znaju da im to treba.
''Smatram da klijenti zaista treba da osjete benefite digitalizacije i shvate da su takve usluge mnogo jednostavnije'' kazao je on, dodajući da ova banka danas ima 74% klijenata koji apliciraju za usluge i proizvode putem digitalnih online kanala.
Prema njegovim riječima, neophodno je riješiti pojedina regulatorna ograničenja u Crnoj Gori, te uvezati baze podataka sa Poreskom upravom, kako bi iskustvo klijenata bilo potpuno.
''Moramo znati kako da iskoristimo dostupne podatke i tehnologije koje imamo, zato je važno da imamo usaglašenost na nivou privrede i adminstracije, jer je imperativ da učinimo da danas sve bude digitalno'' istakao je Miketić.
On je kazao da, ukoliko bi administrativni sistem podigao nivo efikasnosti digitalizacijom usluga, povećala bi se i produktivnost i oslobodili resursi za stvaranje dodatne vrijednosti.
''Strategija povećanja efikasnosti i racionalizacije postojećih resursa mora ići ruku pod ruku sa digitalnom transformacijom kako bi se napravio iskorak, a najteže je promijeniti navike, jer sve dok imate alternativu više ćete raditi stvari na način na koji ste već navikli'' kaže on.
Zaključuje da ukoliko sistem prepozna benfite, onda ćemo govoriti samo o brzini digitalne transformaicje, jer će se ona svakako desiti.
Valentina Taseva smatra da se digitalizacija neminovno dogodila onda kada je počela korona, te da sve ono što smo naučili o unapređenju biznisa tokom tog perioda, mora i ostati tu.
''Ako smo koristili digitalni rad u bilo kojoj oblasti, ne smijemo ga obustaviti, jer ćemo na kraju biti samo na gubitku'' istakla je ona.
Taseva je kazala da je njena kompanija imala imala skoro 5.000 polaznika 2019. godine, dok će taj broj ove preći 10.000, što ne bi bilo moguće bez digitalne transformacije, te da se prelaskom na online režim čitav svijet otvorio.
''Naš Region ima brojna ograničenja, ali virtuelni svijet ih nema, zato možemo uraditi sve što želimo, jer nema politike i granica, svi su kupci, bilo naši ili globalni ''istakla je ona.
Prema njenim riječima, digitalnoj transformaciji kompanije mora prethoditi dobra strategija koja će uključivati sve sektore, a posebno one koji se odnose na marketing, finansije, menadžment ljudskih resursa i IT.
''Mislim da je danas najveći izazov naš mindset, jer naš region prosto ima drugačiju kulturu i mentalitet, gdje se navike teško mijenjaju, stoga je neophodno je da svi radimo na jačanju digitalne svjesti i razvijamo vještine koje će nam pomoći na tom putu ''istakla je Taseva.
Prema njenim riječima, trenutno nam se dešava globalna digitalna tranzicija, i ako ne budemo išli u tom smjeru, druge kompanije će nam uzeti najbolje ljude sa digitalnim vještinama.
Ona smatra da je važno sakupljati podatke i obezbjediti vidljivost rezultata, jer sve dok to ne budemo imali nećemo ni vidjeti benefite.
