Medijski navodi da su pojedine države članice Evropske unije zatražile zastoj u pristupnim pregovorima Crne Gore neosnovani su, poručili su juče iz Delegacije EU u Podgorici, nakon objave u Danu da je nekoliko zemalja tražilo pauzu u procesima koji se tiču daljih integracija Crne Gore u EU. Analitičar Davor Đenero za Pobjedu kaže da je ovo „jedna vrsta hibridnog napada koji se kroz medije plasira u završnici pregovora sa Crnom Gorom“, te da će „toga još biti“.
Dan je juče objavio da je Nizozemska (Holandija) tražila pauzu u procesima koji se tiču daljih integracija Crne Gore u EU, navodeći kao obrazloženje potrebu za dodatnom analizom i dosljednijom primjenom svih definisanih standarda, a u tom zahtjevu su joj se pridružile Hrvatska, Estonija, Litvanija i Letonija.
Prema izvoru Dana iz Brisela, u ovom trenutku sasvim je neizvjesno kada će doći do pomaka ka zatvaranju poglavlja i zakazivanju Međuvladine konferencije.
Iz Delegacije EU za Vijesti ukazuju da su zakazivanje međuvladinih konferencija i privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja dio redovnog pristupnog procesa i podrazumijevaju okončanje odgovarajućih proceduralnih koraka, punu usklađenost sa pravilima i standardima EU, kao i saglasnost svih država članica u Savjetu.
“Crna Gora je ostvarila značajan napredak u svim pregovaračkim poglavljima. U ovoj završnoj fazi od ključnog je značaja zadržati fokus i široku političku podršku za preostale evropske reforme, posebno u oblasti vladavine prava”, poručili su.
PROVJERA INFORMACIJA
Juče se oglasila i ministarka za evropske poslove Maida Gorčević i poručila da bi voljela da postoji veći oprez medija koji plasiraju navodna saznanja o pregovorima, sada kada smo u najosjetljivijoj, završnoj fazi.
“Trenutno se finalizuju procedure za poglavlja 18 i 19, za čije zatvaranje se čeka jedino završetak procedure u holandskom parlamentu, dok su sve ostale države članice dale zeleno svjetlo za zatvaranje”, kazala je Gorčević.
Ona je navela da će Crna Gora do kraja septembra završiti tehnički dio posla i poslati sve pregovaračke pozicije, sa ciljem da sva poglavlja budu zatvorena do kraja godine.
“Nakon toga slijede fina usaglašavanja i intenzivne diplomatske aktivnosti kako bi svih 27 država članica dalo zeleno svjetlo za njihovo zatvaranje”, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da se nedavno vratila iz posjete Litvaniji, gdje je sa tamošnjim zvaničnicima razgovarala o evropskom putu Crne Gore.
“Uvjerili su me u njihovu čvrstu podršku našem planu da ove godine dovršimo pregovarački process”, dodala je Gorčević.
RAZLIČITI INTERSI
Hrvatski analitičar Davor Đenero kaže da ovakve medijske najave o zastoju pregovora treba uzeti s rezervom.
“Moramo biti svjesni da iza tih navoda stoji interesna struktura koja nije naklonjena europeizaciji Crne Gore. Podaci o stavovima stalnih predstavnika pri evropskim institucijama nijesu javni i o njima se saznaje na osnovu kuloarskih informacija, prije nego što se unutar nekog tijela donese konačna odluka. Iako je Evropska komisija zainteresovana da Crna Gora u toku mandata ove administracije završi pregovore, ipak je Crna Gora relativno nisko na popisu prioriteta evropskih politika”, poručio je Đenero.
On je naglasio da je istina i to da je Nizozemska uvijek rezervisana prema proširenjima na zemlje koje nemaju dobar skor, kad je u pitanju vladavina prava, konsolidovanost javnih politika, jasna evropska profiliranost ustavne većine unutar političke arene takve države.
“Otuda mogu proizilaziti razlozi za rezerve Nizozemske prema ubrzavanju pristupnog dijaloga sa Crnom Gorom, samo da bi se postigli neki unaprijed zadani rokovi. Jasno je i to da su najnoviji procesi, što su se odvijali vezano za sahranu ratnog zločinca iz vremena Miloševićevih agresivnih ratova, pri čemu se nosilac kontrolne vlasti u Crnoj Gori našao pozvanim da izrazi saučešće porodici zločinca, otvorili pitanja za brojne evropske države. Posebno su osjetljive na pitanja koja se nameću u kontekstu djelovana aktera koji je bio povezan sa patogenim uticajem autoritarnog režima Aleksandra Vučića, ali totalitarnog režima Vladimira Putina, u kontekstu ovog izražavanja „pijeteta“ prema zločincu. To je lako iščitati kao prijetnju da bi Crna Gora s ovakvim nosiocem „kontrolne vlasti“ lako preskočila na pogrešnu prorusku stranu, na što su posebno osjetljivi u Baltičkim republikama”, poručio je Đenero.
Objašnjava da je hrvatska pozicija posebno osjetljiva.
“Iako je bilo najava sa crnogorske strane da će pitanja koja neki nastoje predstaviti kao puka bilateralna, ali se stvarno odnose na acquis i vladavinu prava, biti uskoro riješena iza te najave ništa se stvarno ne događa. Hrvatskoj je interes da se Crna Gora što prije skloni „pod krov“ Evropske unije i tako doprinese zatvaranju manevarskog prostora režimu u Beogradu da je uključuje u svoj konstrukt „srpskog svijeta“. Preveliki je rizik uvesti u EU državu koja nije potpuno usklađena s acquisom i koja drži otvorena vrata, aktivnošću dijela svoje elite, prema patogenim autoritarnim i totalitarnim uticajima. Isto tako, umjesto napretka u bilateralnim odnosima, protekli mjeseci donijeli su najave otvaranja pitanja koje je bilo riješeno pri proglašenju nezavisnosti Crne Gore. Naime, tada je Crna Gora u svoju pravnu baštinu unijela i arbitražne presude Badinterove komisije, čime je i granica na kopnu (Prevlaka) jasno definisana. Sada se pojavljuju ideje o tome da bi tu obavezu iz vremena međunarodnog priznanja Crne Gore trebalo pokušati izigrati, a protivevropske političke stranke, lokalne vlasti uz granicu i organizacije povezane sa Crkvom Srbije sve agresivnije zastupaju reviziju obaveza o priznavanju granica republika kao državnih granica”, upozorava Đenero.
Završiti pregovore što prije
Očito je i to da javna uprava u Crnoj Gori ne radi optimalan posao kad je u pitanju ispunjavanje obaveza harmonizacije domaćeg sistema s acquisom, a dase čini da je jahanje na interesu Unije da konačno uspije jedno proširenje povezano s nadom dijela crnogorske elite da je moguće „zbrzati procese“ i ne završiti preuzete obaveze.
“Otud objašnjenje zašto u dijelu administracije u Hrvatskoj postoji ozbiljna rezerva prema tome je li moguće u preostala tri mjeseca ove godine zaista zatvoriti skoro polovinu crnogorskih pregovaračkih poglavlja i ne bi li trebalo sjesti i napraviti ozbiljnu inventuru stvarnog stanja”, kaže Đenero..
Ističe da je ozbiljno pitanje može li Crna Gora s ovakvim pristupom pregovorima ostvariti realni cilj – završiti pregovore prije nego što počne predizborna kampanja pred parlamentarne izbore iduće godine.
“Cilj završavanja pregovora do kraja irskog predsjedavanja uvijek je bio silno optimističan. Završavanje pregovora do kraja mandata ove administracije nešto je što je realno, a neuspjeh u ostvarivanju tog cilja bio bi silno opasan za crnogorsku evropsku perspektivu. Za razgovor o tome kad će Crna Gora formalno postati članica, kad će zemlje članice ratifikovati Ugovor o pristupanju, koji tek treba biti usvojen i parafiran, nakon završetka pregovora, još je rano”, kaže Đenero.
