Pitanje evropskog puta Crne Gore ponovo je došlo u fokus nakon što je juče hrvatski premijer Andrej Plenković na samitu Evropskog savjeta u Briselu insistirao na uklanjanju odredbi koje su predviđale rok za završetak pregovora te skoru izradu pristupnog ugovora Crne Gore s Evropskom unijom (EU).
45Takvim potezom Zagreb je poslao poruku da se dinamika proširenja ne može određivati unaprijed zadatim rokovima, već da napredak mora pratiti rješavanje otvorenih pitanja.
Plenkovićeva intervencija otvara pitanje koliko će neriješeni bilateralni odnosi uticati na završnicu crnogorskih pregovora i ambiciju Podgorice da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja.
Irskoj važno da se do kraja 2026. postigne uspjeh u procesu proširenja
Politički analitičar Davor Đenero u razgovoru za Portal Analitika rekao je da nije teško razumjeti ni Irsku, ni Hrvatsku poziciju u Evropskom savjetu.
„Oba prioriteta irskog predsjedavanja, i onaj o postizanju kompromisa vezanog uz Višegodišnji finansijski okvir EU i onaj uz politiku proširenja, odnosno eventualnog zatvaranja crnogorskih pristupnih pregovora na zadnjem ovogodišnjem samitu EU, dakle na kraju irskog predsjedavanja EU, bila su na dnevnom redu aktualnog samita Evropskog savjeta. Irskoj je silno važno da se do kraja 2026. postigne temeljni dogovor o budućem sedmogodišnjem budžetskom okviru Unije, te da se prvi veliki uspjeh u procesu proširenja nakon 2013. dogodi upravo u vrijeme njihovog predsjedništva“, smatra Đenero.
Temeljni interes Hrvatske je da Crna Gora što prije završi pregovore
Sagovornik Analitike ističe kako je Hrvatska pozicija u ovom slučaju vrlo osjetljiva.
„U crnogorskoj javnosti se previše pažnje posvećuje navodnim njemačkim pritiscima na Hrvatsku, vezano za zatvaranje pregovora s Crnom Gorom, jer temeljni interes Hrvatske je da Crna Gora što prije završi pregovore i da postane dio EU, te da se tako zaštiti od širenja koncepta „srpskog sveta“ koji je očito u naletu. Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji i eventualne konsolidacije režima Aleksandra Vučića u svojevrstan oblik lukašenkovske autokratije, taj bi pritisak mogao postati samo snažniji“, upozorava Đenero.
Dio hrvatske političke elite smatra vlast u Podgorici produženom rukom Vučića
Međutim, dodaje on, dio političke elite u Hrvatskoj ocjenjuje da je strategija pristupanja Crne Gore kontrolisana od velikosrpskih snaga, među koje je ubrojao Demokratski front Andrije Mandića, Demokrate Alekse Bečića, te Pokret Evropa sad Milojka Spajića, zapravo strategija širenja Vučićevog uticaja na prostor EU.
„S druge strane, crnogorski pregovarači se pouzdaju u „pritisak” Unije na Hrvatsku, pa vjeruju da će dovođenjem pregovora u vremenski tjesnac omogućiti izbjegavanje rješavanja pitanja koja su dio acquisa, a na kojima Hrvatska insistira da budu riješena prije zatvaranja pregovora“, kaže on.
Nezadovoljstvo hrvatske diplomatije počelo ljetos
Đenero napominje da je nezadovoljstvo hrvatske diplomatije počelo rasti ovog ljeta.
„Svi razgovori o otvorenim pitanjima bili su obustavljeni, a prijetilo je da se na dnevnom redu nađu i nova pitanja, jer je u Crnoj Gori uspostavljena politička atmosfera dovođenja u pitanje nečega što je riješeno crnogorskim prihvatanjem zaključaka Badinterove komisije, koje se dogodilo prilikom proglašenja suvereniteta - dakle činjenice da je razgraničenje dviju država na kopnu definitivno definisano“, podsjeća politički analitičar.
Plenković za pregovarače želi ozbiljne ljude, ne Bečićeve ministre
Đenero smatra da je insistiranjem na uklanjanju odrednica o roku završetka pregovora s Crnom Gorom i „žurnosti” definisanja Ugovora o pristupanju, Plenković poslao je još jednu poruku crnogorskim pregovaračima da je krajnje vrijeme da ozbiljni ljudi a ne, kako navodi naš sagovornik, oni koji opstruiraju pristupne pregovore, poput Bečićevog ministra Dragana Krapovića, sjednu za sto s Hrvatskom i riješe otvorene probleme.
„Priča o pritisku na Hrvatsku da popusti prilikom zatvaranja pristupnog procesa posve je promašena, jer je proširenje jedno od pitanja o kojima će se uvijek odlučivati konsenzusom. Čak i kad bi se konsenzus ukinuo u procesu zatvaranja pregovora, ostaje potreba da se pristupni ugovor ratifikuje u svim parlamentima zemalja članica“, ukazuje Đenero.
Uklanjanjem rokova Crnoj Gori nije napravljena šteta, već poslata poruka
Stava je da uklanjanjem rokova i hitnosti procesa draftiranja pristupnog ugovora Crnoj Gori nije napravljena šteta, nego joj je, smatra on, poslata poruka da ne može očekivati da će vremenskim tjesnacem izbjeći rješavanje otvorenih pitanja.
„A zaostatak pregovora nije izazvan hrvatskim zahtjevima nego činjenicom da se pristupni pregovori ne odvijaju očekivanom brzinom. Preuzimanje obaveze sa strane EU, da će uz ovakav tempo, u dva mjeseca biti zatvoreno čak 12 pristupnih poglavlja, dakle po šest mjesečno, bilo bi zapravo neozbiljno“, zaključio je Đenero.
