Uoči hrvatske proslave godišnjice Oluje, dok sa obje strane i 25 godina kasnije postoje oprečni stavovi, te je za Hrvatsku ovo dan pobjede, a za Srbiju progona i tragedije, analitičari kažu da sve dok se ne bude utvrdila samo jedna istina o ovom događaju nema ni govora o pomirenju.
Operacija Oluja je, kako piše N1, vojna akcija kojom su za vrijeme rata u Hrvatskoj početkom avgusta 1995. snage hrvatske vojske i policije uspostavile kontrolu nad zapadnim dijelom tadašnje Republike Srpske Krajine. U akciji je učestvovao i Peti korpus Armije BiH iz bihaćkog džepa, koji je tom prilikom uspostavio nadzor nad tadašnjom Autonomnom republikom Zapadnom Bosnom.
Hrvati ovu akciju danas slave kao oslobodilačku, dok za Srbiju ona znači progon 220.000 Srba sa svojih ognjišta u kojem je život izgubilo 1.872 ljudi, od čega 65 odsto civila i 30 odsto žena, većina iznad 60 godina starosti.
Ove godine kao bomba je odjeknula vijest da će jedan Srbin i to Boris Milošević, potpredsjednik Vlade Andreja Plenkovića, prisustvovati obilježavanju godišnjice Oluje u Kninu. Srpska javnost ovu vijest dočekala je na nož, a i u hrvatskom narodu bilo je onih koji su se žestoko usprotivili prisustvu jednog Srbina kao “simbola okupacije”.
Dugme za reset drže istoričari
Novinar i analitičar Jakša Šćekić za Nova.rs kaže da su sve prilike da u bliskoj pa i u daljoj budućnosti nema izgleda za pomirenje dva naroda.
''U obje sredine ne prestajemo da živimo u prošlosti. Mi u Srbiji vidimo Jasenovac, Bljesak i Oluju, a u Hrvatskoj Knin i “balvan revoluciju”. Sve dok to traje nekog suštinskog pomirenja, po dubini, neće biti. Jako je teško da će neko uskoro pritisnuti reset'' kaže Šćekić.
On je mišljenja da crtu treba da podvuku istoričari sa obje strane.
''Moramo konačno potisnuti političare iz ove priče. Na red treba da dođu istoričari sa obje strane koji će utvrditi činjenice i napisati jednu novu istoriju u kojoj će biti samo istina. U tom svjetlu potez Borisa Miloševića i njegov odlazak na obilježavanje Oluje tumačim kao potez budućnosti. Isto kao što će drugi potpredsjednik hrvatske Vlade prisustvovati pomenu srpskim žrtvama u Gruborima'' zaključuje Jakšić.
Nema proslave bez pijeteta prema žrtvama
Sličnog je mišljenja i hrvatski analitičar Davor Đenero koji kaže da je nemoguće slaviti Oluju kao važan dan u hrvatskoj istoriji, a ne sjetiti se činjenice da je to bilo izrazito traumatično za sudržavljane srpskog porijekla.
''Srbi su u Oluji pretrpjeli stravičan teror i bili su potpuno nezaštićeni od države koja im je tu zaštitu morala pružiti. Danas bez izražavanja pijeteta prema tim žrtvama nije moguće proslaviti ovaj datum. Ivo Josipović je svojevremeno pokušao redizajnirati protokol i uvesti pijetet prema srpskim žrtvama, ali to je tada izazvalo veliki otpor u hrvatskoj javnosti. Čak je i SDSS Milorada Pupovca tada bila protiv toga. Sada je Vlada Andreja Plenkovića uspjela da napravi korak dalje. Dolazak Miloševića na obilježavanje Oluje, kao i odlazak drugog potpredsjednika, inače generala koji je učestvovao u Oluji u Grubore može se smatrati početkom međusobnog priznavanja žrtava'' ocjenjuje Đenero za Nova.rs.
Ovo, uz govor poslanice Ane Šimprage u hrvatskom parlamentu, u kojem je govorila o svojim uspomenama na Oluju iz percepcije osmogodišnje devojčice koja je tada izbjegla u Srbiju Đenero označava kao dva veoma važna trenutka u pokušaju pomirenja.
''Suštinski pomaka ima, ali neće se ništa konkretno desiti sve dok su na vlasti u Srbiji Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, koji iz dana u dan podgrijavaju sukobe pričama o hrvatskim špijunima u Srbiji, stalnim naoružavanjem i starom retorikom. Nisam bio neki veliki obožavatelj lika i dela Ive Josipovića, ali ono što su on i Boris Tadić radili po ovom pitanju u vrijeme svojih mandata bilo je sjajno'' zaključuje Đenero.
Zločin u Gruborima je hrvatska sramota
Jedan od najglasnijih protivnika dolasku Borisa Miloševića na obeležavanje OLuje, kaže Đenero, bio je jedan od onih koji su učestvovali u prikrivanju i nerazjašnjavanju zločina u Gruborima, selu u kojem je ubijeno i spaljeno šestoro preostalih Srba.
''Velika je sramota što za ovaj zločin niko nije odgovarao. Sramota je što Hrvatska za ovo nikoga nije optužila. Nadajmo se da će ovo čemu sada svedočimo biti prvi korak ka kažnjavanju tih zločina”, navodi Đenero.
