„Dok manjinske partije traže četiri garantovana mandata za Albance i jedan za Hrvate, izostaje pitanje koje se godinama prećutkuje: šta je sa političkom zastupljenošću Roma“, pitaju oni.
Zahtjev, kažu, nije nov.
„Zaštitnik ljudskih prava i sloboda još je 2013. preporučio da se mogućnost osvajanja jednog mandata uz prag od 0,35 odsto omogući i Romima. U svojim kasnijim izvještajima ukazivao je na njihovu isključenost iz političkog odlučivanja i nedostatak autentične zastupljenosti“, podsjećaju.
DRP pita „ako se danas otvara pitanje novih izbornih rješenja za druge manjinske narode, zašto se svjesno zaobilazi romska zajednica i njen dugogodišnji zahtjev“?
„Jesu li evropske vrijednosti jednake za sve ili pravo na političku zastupljenost zavisi od toga ko ima veću političku snagu? Da li se glas Roma čuje samo kada su potrebni glasovi, a zaboravlja kada se dijele prava“, istakli su oni.
Ne smije se, kažu, zaboraviti ni 21. maj 2006. godine, kada su, podsjećaju, Romi bili dio istorijske odluke kojom je obnovljena nezavisnost Crne Gore.
„Danas, kada država teži članstvu u Evropskoj uniji, Romi ne smiju ostati izvan institucija u kojima se odlučuje o njihovoj budućnosti“, poručili su iz DRP-a.
Evropo, pitaju oni, gdje su Romi?
„Može li Crna Gora govoriti o punoj ravnopravnosti i evropskim standardima ako čitava jedna zajednica ostaje bez autentičnog predstavnika u Skupštini“, kazali su.
Dodaju kako DRP traži konkretan odgovor i pravednu izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika.
„Ravnopravnost ne smije zavisiti od toga ko je jači, već od toga da li država jednako štiti prava svih svojih građana“, zaključili su oni.
