"Imajući u vidu specifičnost pravne prirode predmetne upravne stvari, osporeni akt nije i ne može se smatrati aktom Skupštine Crne Gore. Taj akt nije donijela Skupština Crne Gore saglasno ovlašćenjima utvrđenim Ustavom Crne Gore i Poslovnikom Skupštine Crne Gore, već je u pitanju akt kojeg je neovlašćeno, suprotno članu 89 stav 2 Ustava Crne Gore i članu 84 Poslovnika Crne Gore donijela grupa poslanika", navode Demokrate.
Saziv Skupštine Crne Gore, dodaju Demokrate, kao akt iz isključive nadležnosti predsjednika Skupštine Crne Gore, odnosno vršioca dužnosti predsjednika Skupštine Crne Gore, donesen je od strane 46 poslanika u protivpravnom postupku gdje su 46 poslanika neovlašćeno koristili memorandum Skupštine Crne Gore, neovlašćeno su stavili svoje potpise na akt o Sazivu Skupštine Crne Gore na navedenu sjednicu, i takođe neovlašćeno svoje potpise ovjerili pečatom Skupštine Crne Gore.
"Više je nego jasno da ni u kom vidu nijesu postojale pravne pretpostavke za donošenje osporenog akta od strane 46 poslanika, ali je taj akt proizveo pravne posledice. Na osnovu tako urađenog Saziva Skupštine Crne Gore, na Cetinju, dana 24.04.2022 godine održana je sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj je novoformirana skupštinska većina donijela Odluku o izboru predsjednice Skupštine Crne Gore, kao odluku o izboru predsjednika i članova 43. Vlade Crne Gore", navode u saopštenju.
Vodeći se, kako kažu, isključivo interesima države Crne Gore, Ustavom i Poslovnikom, Klub poslanika Demokratske Crne Gore traži da se pomenuti akt ukine, kako bi bilo spriječeno degradiranje pravnog sistema države Crne Gore, ali i poštovanje postulata demokratije poput zdravih praksi u razvijenim demokratskim državama čijem društvu Crna Gora teži kroz strateško civilizacijsko opredjeljenje.
