Zdravlje

Rezultati istraživanja

Delta soj povećao stopu širenja virusa u domaćinstvima

Istraživači sa Univerziteta Sjeverne Karoline objavili su naučnu studiju u kojoj je prikazano koliko se brzo COVID-19 može širiti sa osobe na osobu u jednom domaćinstvu. Studija je pružila i uvid u to zašto se virus brže širi među nekim društvenim slojevima.

Delta soj povećao stopu širenja virusa u domaćinstvima Foto: Pixabay
Analitika Zdravlje
Analitika ZdravljeAutor
academic.oup.comIzvor

Istraživači su pratili 100 pojedinaca pozitivnih na COVID-19 koji žive u lokalnom području Rali između aprila i oktobra 2020. Ti učesnici su živjeli sa ukućanima kojih je ukupno u bilo 208.

Osim 73 od onih ukućana koji su bili pozitivni do dolaska istraživača, tim je tri sedmice radio PCR testove svim učesnicima nakon što su njihovi ukućani bili pozitivni na COVID-19. Na kraju, istraživači su zaključili da je sekundarna stopa zaraze među ukućanima 32 odsto.

„Smatramo da je ovaj broj zapravo mnogo veći“, navela je u obrazloženju studije doktorka medicine i članica istraživačkog tima.

„Ponekad smo odlazili u domaćinstva da testiramo ljude četiri ili pet dana nakon što je prva osoba pozitivna na COVID pokazala simptome. Do tada je veliki broj članova domaćinstva već bio zaražen. Ali pošto se ta infekcija dogodila prije nego što smo tamo stigli, nijesmo mogli da je uključimo u osnovne podatke“.

Ovaj istraživanje je sprovedeno mnogo prije pojave zaraznog delta soja. Imajući ovo na umu, autori studije ocjenjuju da je stopa infekcije među ukućanima sada znatno veća.

Većina sekundarnih infekcija među ukućanima dogodila se brzo, unutar prve sedmice od početnog pozitivnog testa na COVID-19. Štaviše, takvi slučajevi dijele slično nazofaringealno virusno opterećenje, koje se odnosi na to koliko virusa zaražena osoba nosi u nosu i grlu.

„To znači da je virusno opterećenje indeksnog slučaja važno. Veće virusno opterećenje znači da je vjerovatnije da će doći do sekundarnog prenošenja u domaćinstvu, a virusno opterećenje je takođe pokazatelj u kojoj mjeri bi osoba mogla da se razboli od virusa“, dodaje se u obrazloženju,

Tim je takođe istražio koliko je gustina stanovanja, odnosno broj ljudi koji žive u određenom domaćinstvu, uticala na stopu infekcije. Istraživači su otkrili da manjinska domaćinstva imaju veću gustoću stanovanja, a time i veći rizik od sekundarne infekcije.

„Veoma je teško slijediti smernice javnog zdravlja u nekim životnim okolnostima. Ako imate više ljudi i generacija koji dijele zajedničke prostorije ili spavaće sobe, ili ste samohrani roditelj, postaje gotovo nemoguće izolovati se ili čaki i poštovati preporučenu distancu“.

Autori studija zaključuju da njihov rad ukazuje na jednu sveobuhvatnu poruku: da je vakcinacija, posebno među ranjivim grupama, među kojima su u ovom slučaju i domaćinstva sa nedovoljno životnog prostora, jedini pouzdan način sprečavanja širenja virusa.

„Prenos iz domaćinstva je način na koji se najviše ljudi zarazi koronavirusom.



Portal Analitika