Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur pitala je Đeljošaja u kojoj fazi je postupak valorizacije područja ulcinjske solane.
"Da li će tamo početi proces proizvodnje soli i kada", upitala je ona.
"Nadam se da će solana opet biti u pogonu, ali treba riješiti neka pitanja"
Đeljošaj je kazao kako proces privatizacije solane predstavlja jedan od najlošijih, te da želi da vjeruje da će u narednom periodu biti vraćen proces proizvodnje soli.
"Proces proizvodnje soli ne neophodan, ali potrebno je riješiti pitanja upravljačke strukture i stečaja kod Privrednog suda", dodao je on.
Krajnje rješenje je, kazao je, formiranje privrednog društva, čiji bi osnivač bila Opština Ulcinj.
Ćinćur ga je zatim upitala da li će se usprotiviti ideji o gradnji aerodroma u Štoju, navodeći da bi to narušilo ekosistem ptica, a da je Centar za zaštitu i proučavanje ptica uložio znatna donatorska sredstva u zaštitu solane kao parka prirode.
"To nije nova ideja, pominjala se dugi niz godina, naravno da podržavamo sve ono što će biti zaštita životne sredine i svih pitanja koja su neophodna kako bi se zaštitili. Ako dođe do upitnih momenata i remećenja ekosistema, nećemo, ali o tome ćemo kad dođe vrijeme i ako bude interesovanja potencijalnih investitora", kazao je on.
"Sljedećih mjeseci odluka o koncesiji za aerodrome"
Odgovarajući na pitanja poslanika, Đeljošaj se osvrnuo i na pitanje Aerodroma Crne Gore.
"Odluka o koncesiji biće donijeta narednih mjeseci", istakao je on, naglasivši kako se čekaju ponude kompanija.
Svi radnici aerodroma će u slučaju koncesije, dodao je on, biti potpuno zaštićeni.
Rakočević: Još ne mogu da vjerujem da ste u ovoj vladajućoj koaliciji
Nikola Rakočević (DPS) kazao je kako ni nakon godinu ne može da vjeruje da je Đeljošaj u vladajućoj koaliciji.
"Ne osjećam da ste vrednosno u toj koaliciji. Koliko direktnih stranih investicija je Crna Gora privukla od formiranja ove Vlade. Od 2006. do 2020, kada smo bili zajedno u vlasti, Crna Gora privukla je 14,6 milijardi direktnih stranih investicija", dodao je on.
Iznos direktnih stranih investicija u prošloj godini, kako je istakao Đeljošaj, bio je 889,8 miliona eura.
"NETO priliv direktnih stranih investicija iznosio je 489,9 miliona, što je u poređenju sa 2023. oko 13 odsto više", odgovorio je Đeljošaj.
"Struktura investicija je nikakva, pad je sve veći"
Rakočević je uzvratio kako je riječ o lošoj strukturi investicija, jer je posrijedi uglavnom kupovina stanova.
"Tom dinamikom biste za 10 godina došli do tri milijarde, i to nikakve strukture. Nadam se da to neće biti dinamika. Struktura tih direktnih stranih investicija je jako loša i tiče se kupovine nekretnina", smatra on, dodajući kako je udio stranih direktnih investicija u BDP-u sa 27,3 odsto u 2019. godini pao na 19,6 procenata u 2023, a da je prošle pad bio još veći.
Anđušić: Iz Nikšića po Nikšićko pivo idu u Trebinje, u Skadru voće i povrće duplo jeftinije nego kod nas
Mihailo Anđušić (DPS) istakao je kako su cijene sve veće i da država ne želi da utiče na smanjenje poreskih opterećenja.
"Do te mjere je došlo da ugostitelji iz Nikšića i okoline idu u Trebinje da kupe Nikšićko pivo, gdje ih sa povratom PDV-a jeftinije izađe nego u Crnoj Gori. U Skadru su duplo niže cijene voća i povrća nego u Crnoj Gori", kazao je on.
Na inflaciju u Crnoj Gori, kako je istakao Đeljošaj, uticao je period poslije korone i početak ruske agresije u Ukrajini.
"Kao država nemamo puno mogućnosti kontrolisanja onoga što je rast inflacije, pogotovo u ovom sektoru, jer smo veliki zavisnici od uvoza u prehrambenoj industriji", rekao je Đeljošaj.
Đeljošaj: Cijene se ne mogu vratiti na nivo iz 2021, to svima treba da bude jasno
Ne može se očekivati niti obećati da se cijene mogu vratiti na nivo iz 2021. godine, dodao je on.
"To je nešto što treba da bude jasno svima, nema povratka na te cijene, jedino što možemo je da najosnovnije namirnice kontrolišemo u mjeri da se njihove cijene više ne povećavaju i da ograničimo marže", odgovorio je Đeljošaj.
Jedno od rješenja je podsticanje domaćih proizvođača, kazao je vicepremijer, naglasivši kako razmatraju nekoliko ideja povodom predstojećih akcija koje se odnose na cijene.
"Samo jednim potezom bi voće automatski bilo 14 odsto jeftinije"
Anđušić je na to kazao - "zamislite u kakvom stanju su javne finansije, kad jednu stopu PDV-a ne smijemo da snizimo".
"Iznos PDV-a na voće u Crnoj Gori je 21 odsto, a u Hrvatskoj sedam. Znači, samo jednim potezom - da država hoće da snizi tu stopu - cijene voća u našoj državi bi automatski bile niže 14 odsto. PDV na ribu je kod nas 21 odsto, a u Hrvatskoj sedam. Hljeb, mlijeko, jaja, meso, šećer i brašno - kod nas je sedam odsto, u Hrvatskoj pet. I Hrvatska je za mnoge od tih proizvoda u međuvremenu snizila PDV kako bi uticala na inflatorne udare. Mi ništa uradili nijesmo na ovom planu", smatra on.
Time je i završena današnja sjednica.
