Ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj prošle sedmice je najavio da će ta koalicija uskoro Skupštini uputiti prijedlog zakona o godišnjem dodatku na osnovu kojeg bi svaki zaposleni građanin i penzioner u Crnoj Gori na kraju godine dobio dodatak u visini od 50 odsto prosječne zarade, odnosno prosječne penzije.
Đeljošaj je za Pobjedu objasnio da se ovaj dodatak smatra godišnjim bonusom koji bi bio oslobođen svih poreza i doprinosa.
„To znači da poslodavac nema nikakva dodatna fiskalna opterećenja, već isplaćuje neto iznos bez poreza, prireza ili doprinosa. Na taj način država preuzima fiskalni teret, a poslodavcu se značajno smanjuje trošak u odnosu na bilo koji drugi oblik povećanja zarade“, kazao je Đeljošaj Pobjedi.
Motivi
Kako je naveo, bonus koji ide direktno radniku povećava zadovoljstvo zaposlenih i smanjuje odlazak kadra, što je, prema njegovim ocjenama, poslodavcima najvažniji motiv.
„Dakle, motivacija poslodavca je niži realni trošak zbog oslobađanja poreza, stimulacija i veće zadovoljstvo radnika, povećana produktivnost i lojalnost zaposlenih“, ističe Đeljošaj.
Uloga države je, kako kaže, ključna i višestruka.
19„Država kroz zakon oslobađa ovaj dodatak svih poreza i doprinosa, čime omogućava da puni iznos ode radniku, a poslodavcu smanjuje finansijsko opterećenje. Država obezbjeđuje primjenu zakona, kroz inspekcijski nadzor i kroz jasno propisane obaveze poslodavaca“, objasnio je Đeljošaj.
Naglašava da je država istovremeno i najveći poslodavac, pa bi, kako kaže, isplatom dodatka zaposlenima i penzionerima dala primjer privatnom sektoru.
„Država time podstiče potrošnju u decembru i januaru, što se vraća kroz veći promet i PDV-a, dakle ovo je i ekonomska mjera, ne samo socijalna. Konačno, država oslobađa dodatak poreza, garantuje sprovođenje i sama učestvuje u isplati, čime se stvara sistem koji je održiv i pravedan“, smatra Đeljošaj.
Ranije je naveo da je cilj ovog zakona da građani i penzioneri dobiju snažnu finansijsku podršku u periodu godine kada su troškovi najveći. To je, kako je kazao, evropski standard i model socijalne politike koju Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori, odnosno pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima.
„S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine zajedno sa decembarskim primanjima“, kazao je ranije Đeljošaj pozivajući poslaničke klubove da podrže njegov prijedlog koji nije partijski, već društveni interes, jer koristi svakom radniku i penzioneru.
Da ideja u biti nije loša, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, ali ocjenjuje da bi ona mogla biti realna za neke razvijenije ekonomije, čime se crnogorska trenutno ne može pohvaliti.
„Ako gledamo socijalni aspekt, ovo je potpuno razumljiv prijedlog, jer upravo su penzioneri i većina zaposlenih osjetili najveći pritisak rasta cijena u posljednje vrijeme. Ipak, mora se voditi računa i o tome da ovakve ideje budu sprovodljive, a da se ne optereti ni budžet ni privreda“, saopštio je Mulešković Pobjedi.
Uvećanje troškova
Ukazuje da bi se ovim zakonom dodatno pogoršala situacija velikoj broja firmi u Crnoj Gori koje ne posluju na zavidnom nivou.
„Ukoliko se uvede obaveza privatnim firmama koje već negativno posluju da isplate još polovinu plate, one se dodatno ubacuju u dugove. Mi moramo voditi mnogo više računa o samoj profitabilnosti sektora, posebno imajući u vidu da su u Crnoj Gori dominantno male kompanije koje i u ovom trenutku teško servisiraju sve obaveze. Na ovaj način zakonski im se dodaje još jedan teret bez obzira na to što nemaju obavezu plaćanja poreza i doprinosa, jer svakako moraju da isplate neto zarade“, ukazuje Mulešković.
Iznenađujuće je, kako dodaje, što ovakav prijedlog stiže nakon što su svi međunarodni izvještaji pokazali da se mora voditi računa o troškovima javne uprave.
„Ovo će dodatno povećati tekuće troškove, pa samim tim je ovakav prijedlog teško sprovesti u ovom trenutku. Posebno ako uzmemo u obzir strukturu naše ekonomije, jer upravo ona stvara taj novac koji bi trebalo da se iskoristi za isplatu ovih dodataka zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima“, navodi Mulešković, dodajući da se ovakve odluke moraju donositi uz dobru ekonomsku analizu i uključivanje svih onih na koje će se one odnositi, prije svega privredu.
