Delija je agenciji MINA rekla da su prošle godine po tri slučaja dječjih ugovorenih brakova zabilježili u Nikšiću i Podgorici, a po jedan u Beranama, Kotoru i Tivtu.
Ona je navela da je prošle godine zabilježen jedan slučaj više nego 2024. kada su otkrili osam dječjih ugovorenih brakova.
„Ove godine je osam žrtava bilo staro od 14 do 16 godina, dok je samo jedna djevojčica neposredno prije navršenih 18 godina prijavila dječji ugovoreni brak. U 2024. godini najmlađa žrtva je imala 11 godina, a ostale od 14 do 16“, navela je Delija.
Upitana šta je rješenje za problem dječjih ugovorenih brakova, ona je kazala da je važno rano otkrivanje žrtava.
„Mislim da je rješenje svakako rano otkrivanje žrtava, odnosno identifikacija potencijalnih žrtava i intenzivnije da se radi sa samim djevojčicama i njihovim roditeljima“, rekla je Delija.
Kako je kazala, i u zakonodavnom okviru treba povećati graničnu dob sa 16 na 18 godina, bez izuzeća, jer se dešava da djevojčice nakon 16. godine zasnivaju dječji brak.
Delija je istakla da država treba da shvati da je potrebna izgradnja skloništa za žrtve dječjeg ugovorenog braka.
„Ne treba da se pozivamo na postojeće sklonište za žrtve trgovine ljudima, jer je sasvim drugačiji metod rada sa žrtvom dječjeg ugovorenog braka, nego sa žrtvom trgovine ljudima uopšte“, naglasila je Delija.
Govoreći o reakciji institucija na problem ugovorenih dječjih brakova, ona je kazala da zabrinjava to što je od svih slučajeva iz prošle godine, samo u jednom u toku izviđaj.
Delija je dodala da očekuju da će taj slučaj biti kvalifikovan kao krivično djelo trgovine ljudima radi sklapanja dječjeg ugovorenog braka, navodeći da su, nažalost, ostali slučajevi odbačeni zbog nedostatka dokaza.
Prema njenim riječima, to šalje jako lošu poruku, prije svega romskoj i egipćanskoj zajednici.
„Kakvu tek poruku šaljemo djevojčicama koje na neki način demotivišemo da prijave takve slučajeve, jer svaka žrtva zna da će se vratiti počiniocima, a to su, nažalost, najčešće njihovi roditelji“, rekla je Delija.
Kako je navela, kada ljudi iz zajednice vide takve ishode, time neće niko da se bavi.
Delija je rekla da predstavnici Centra za romske inicijative svake godine obilaze više crnogorskih gradova, gdje organizuju nacionalne kampanje koju ukazuje na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
Ona je objasnila da su to uglavnom kampanje „od kuće do kuće“, gdje na taj način razgovaraju sa porodicama i dijele promotivni materijal u kojem ukazuju na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
„Dostavljemo brojeve telefona na kojie žrtve mogu da se obrate, a sa druge strane potencijalne žrtve identifikujemo i onda ih uključujemo u program podrške“, dodala je Delija.
Ona je kazala da su ove godine identifikovali 30 potencijalnih žrtava, koje su bile uključene u program podrške.
„Programi podrške podrazumijevaju individualni psihološki razgovor u skladu sa našom licenciranom uslugom, dodjelu motivacionih vaučera koji uključuju školski pribor i neka sredstva neophodna za samu žrtvu kako bi se uključila i vratila u redovni obrazovni sistem“, rekla je Delija.
Ona je dodala da organizuju i individualne i grupne razgovore sa samim djevojčicama, kao i sa njihovim roditeljima.
„Ove godine smo imali više od 80 osnovaca koji su bili uključeni kroz obrazovni sistem. Tu smo uključili takođe djecu i njihove porodice, koje smo informisali o značaju obrazovanja i ukazali na posljedice dječjeg ugovorenog braka“, kazala je Delija.
Ona je istakla da su organizovali i određene radionice za te osnovce, koji pohađaju uglavnom sedmi, osmi i deveti razred, jer tad najčešće može doći do prekida osnovnog obrazovanja kako bi se prepremali za ulazak u vanbračnu zajednicu.
„I sa njihovim roditeljima smo razgovarali o posljedicama dječjeg ugovorenog braka, pravnim normama ukoliko čine takvo krivično djelo ili ukoliko dijete ne pohađa radovno osnovno obrazovanje“, dodala je Delija.
