NVO Centar za romske inicijative iz Nikšića drugi put od osnivanja dobitnik je prve nagrade Evropske unije za inkluziju Roma na Zapadnom Balkanu i Turskoj.
Nagrada se dodjeljuje za promociju jednakosti kroz zapošljavanje RE populacije, a drugi nosilac ovogodišnjeg priznanja iz Crne Gore je Crveni krst. Po dvije nagrade dodijeljene su Bosni i Hercegovini, Albaniji, Kosovu, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj.
PODSTICAJ
Kako je za Portal Analitika kazala direktorica CRI-a, Fana Delija, nagrada je podsticaj, ali i rezultat značajnog doprinosa materijalnoj podršci porodica, koje iz brojnih razloga ne mogu da ostvare pravo na rad.
„Ovo je i povratna informaciju da smo posao obavili u skladu sa potrebama ciljne grupe. Sa druge strane, nagrada koju dodjeljuje Evropska komisija od velikog je značaja i za sistem sa kojim sarađujemo u kontituetu, ali i dokaz da možemo biti partneri i međunarodnim organizacijama i institucijama“, kazala je Delija.
Dodaje da nagrada obuhvata i novčani dio, onaj koji je dodijeljen njima iznosi 7.500, dok za Crveni krst iznosi 4.500 eura.
„Novac ide organizaciji kako bismo nastavili da radimo na promociji jednakosti vezane za zapošljavanje pripadnika Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Krajem oktobra planirana je i studijska posjeta Madridu gdje ćemo razmijeniti iskustva sa drugim organizacijama koje se bave pomoganjem stanovništva koja teže dolazi do posla“, kazala je Delija.
MALI POMACI
Položaj RE populacije u Crnoj Gori, kada je u pitanju zapošljavanje i socio-ekonomski uslovi, prema riječima naše sagovornice, nije se značajno poboljšao.
„Mi o tome pričamo godinama, ali institucije nijesu adekvatno odgovorile na naša očekivanja. Iako smo kao organizacija zadovoljni koliko smo doprinijeli inkluziji RE zajednice, angažovanost i reakcija društva i sistema mora biti i veća i jača“, kaže Delija.
Ipak, kako ističe, postoji pomak u oblasti obrazovanja i stanovanja. U organizaciji se, prema njenim riječima, intenzivno bave i osjetljivim pitanjima kao što je nasilje u porodici, ali i dječji ugovoreni brakovi.
„Radimo na tome da se svijest unutar zajednice mijenja, s obzirom na to da sada imamo prijave iz same zajednice, što ranije nije bio slučaj. Ako se vratimo 10 godina unazad, nismo mogli da očekujemo da jedna Romkinja prijavi nasilje. I dalje je mali broj onih koje to sad rade, ali su pomaci ipak vidljivi“, navodi Delija.
DOGOVORENI BRAKOVI
Prošle godine imali su, navodi, 18 prijavljenih slučajeva nasilja, a od prošle godine do sada prijavljen je 21 slučaj dogovorenih brakova.
„To su donedavno identifikovale naše lokalne koordinatorke, ali u posljednje vrijeme to i radi zajednica, anonimno. Donekle su informisani o zakonodavnom okviru i znaju da je riječ o trgovini ljudima, budući da svaki ugovoreni brak sa sobom nosi određenu svotu novca. Nažalost, rijetko možemo da dokažemo da je riječ o svojevrsnoj trgovini ljudima, pa se veliki broj slučajeva i ne procesuira, iako se oni identifikuju i prijavljuju Centrima bezbjednosti. Zbog nedostatka dokaza ti slučajevi se odbacuju. Kontinuirano ukazujemo na problem zakonodavnog okvira, koji mora da se mijenja kako bi se procesuirali slučajevi gdje postoji i najmanja sumnja“, zaključuje Delija.
