Bez doprinosa manjinskih naroda Crna Gora ne bi bila ni nezavisna, ni članica NATO-a, niti pred vratima Evropske unije, poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
Đeka je podsjetio da nakon raspada SFRJ i ratnih dešavanja devedesetih godina nije bilo lako biti pripadnik manjinskog naroda u Crnoj Gori. Prekretnica je, kako navodi, nastupila 1997. godine, kada je započet politički proces koji je krunisan obnovom nezavisnosti 2006. godine, uz ključan doprinos manjinskih zajednica.
“Albanci su 2006. godine prvi put svojom voljom glasali za nezavisnu Crnu Goru i prihvatili je kao svoju državu. Od tada se mnogo toga promijenilo. Manjine su postale sastavni dio društva, integrisale se u sistem i danas s ponosom predstavljaju Crnu Goru u svijetu. To je najveći uspjeh moderne Crne Gore”, ocijenio je Đeka na Televiziji E.
Istakao je da je evropska budućnost države zajednički interes svih njenih građana i da manjinski narodi i u završnici evropskih integracija treba da imaju važnu ulogu.
Govoreći o zahtjevima manjinskih partija za izmjene izbornog zakonodavstva, Đeka je kazao da postoji ozbiljna neizvjesnost hoće li predložena rješenja dobiti potrebnu podršku u Skupštini.
Manjinske partije traže rješenje koje bi albanskim listama omogućilo osvajanje četiri poslanička mandata, a hrvatskoj manjini olakšalo osvajanje jednog. Zahtjeve su povezale sa ustavnim izmjenama važnim za evropske integracije, dok je, prema medijskim navodima, Pokret Evropa sad obećao rješenje u roku od 30 dana.
Đeka, međutim, upozorava da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina, odnosno 54 poslanička glasa, nakon čega bi uslijedile i izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika.
“Imam dozu rezerve i sumnje da se može doći do takvog rješenja”, kazao je Đeka.
Podsjetio je na ranije izbore na kojima su tri albanske partije zajedno osvojile oko 10.000 glasova, dvije prešle izborni prag od 0,7 odsto, ali je albanska zajednica na kraju dobila samo jedan poslanički mandat.
Prema važećim zakonskim rješenjima, objasnio je ministar, za albanske i bošnjačke izborne liste primjenjuju se posebna pravila koja omogućavaju zastupljenost u parlamentu, uz ograničenje od najviše tri mandata po tom osnovu. Hrvatska manjina ima posebno rješenje, sa pragom od 0,35 odsto za osvajanje jednog mandata.
Đeka smatra da bi novo rješenje trebalo da ukloni postojeći prag od 0,7 odsto, ali upozorava da bez širokog političkog dogovora nema ni ustavnih ni izbornih promjena.
