Osnovni sud u Kolašinu naložio je kompaniji Dejli pres (Daily Press) da od traženih 1.200 isplati 600 eura bivšoj zaposlenoj te firme S. D. za povredu prava ličnosti koje je narušeno nezakonitim postavljanjem video-nadzora iznad njenog radnog stola, kazao je za Pobjedu advokat Obrad Delević.
Prvostepenu presudu je donijela sutkinja Jadranka Pavlović.
- Djelimično se usvaja tužbeni zahtjev tužilje (S. D.) pa se Dejli pres obavezuje da tužilji na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti isplati iznos od 600 eura. Preostali dio tužbenog zahtjeva, mimo dosuđenog, kojim je tužilja tražila da joj tuženi iz istog osnova isplati još 600 eura odbija se kao neosnovan - navodi se u presudi.
Istom odlukom je odbijen tužbeni zahtjev bivše zaposlene Dejli presa da se ova presuda u cjelosti objavi u dnevnim listovima Pobjeda i Vijesti.
Za nezakonito postavljane kamere u prostorijama Dejli presa i TV Vijesti saznalo se tek 3. marta 2020. godine nakon inspekcijskog nadzora Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama koji je inicirao advokat Obrad Delević.
Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da kamere ne snimaju zaposlene na radnom mjestu, ali da one stvaraju privid vršenja video-nadzora i kod zaposlenih izazivaju osjećaj kontrole. Time im je bilo narušeno pravo na privatnost na radnom mjestu i zaštita ličnih podataka zajemčenih čl. 4 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, te da je nesporna činjenica da se video nadzor može u svakom trenutku uključiti, biti stavljen u funkciju, što predstavlja realnu mogućnost snimanja i nadziranja lica u prostoru u kojem video-nadzor nije dozvoljen, shodno članu 36, stav 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, odnosno obrada ličnih podataka ovim putem suprotna je principu zakonitosti obrade ličnih podataka, shodno članu 2 stav 1 i 2 ovog zakona.
S. D. je , kako se navodi u tužbi protiv Dejli presa, smatrala da je tuženi namjerno snima i prisluškuje da bi nad njom imao potpunu kontrolu dok je na radnom mjestu, a sve iz razloga što je nakon okončanog postupka pred sudom menadžment Dejli presa morao da je vrati na posao.
Ona je prvog dana vraćanja na posao, 16. marta 2016. godine, primjetila instaliranu kameru koja je bila direktno okrenuta prema njoj.
Od tada pa sve do 12. marta 2020. godine, kada su sporne kamere ukolnjene po nalogu Agencije za zaštitu ličnih podataka, kako se navodi u presudi, tužilja je imala osjećaj straha, poniženosti i strepnje, kao i stres kroz nelagodan osjećaj da je tuženi stalno snima kako se ponaša, šta priča sa kolegama, zbog čega se nije mogla opustiti u izvršavanju svojih radnih zadataka.
OBRAZLOŽENJE
- Sud je nesumnjivo utvrdio da su u radnim prostorijama Dejli presa bile postavljene četiri video - kamere, za koje je Agencija u zapisniku o izvršenom nadzoru konstatovala da u vrijeme nadzora nijesu bile u funkciji - navodi se u presudi.
Pozivajući se na Ustav Crne Gore i Zakon o zaštiti ličnih podataka, kao i međunarodne standarde i principe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, sutkinja Pavlović u presudi konstatuje „da se zadiranje u lična prava pojedinca ostvaruje i onda kada postoji privid nadzora odnosno kada lice smatra da možda jeste pod video-nadzorom“.
- Presudom ESLJP „Tejlor protiv Ujedinjenog kraljevstva“, od 22. oktobra 2002. godine, je ukazano da ometanje prava na privatnost ne može biti uslovljeno samo prikupljanjem podataka već izazivanjem osobe da prilagodi svoje postupke. Da lažna kamera ili čak i znak kojim se označava nadzor postaje relevantna činjenica za pravo privatnosti istaknuto je i od strane Venecijanske komisije o video-nadzoru na javnim mjestima od strane javnih autoriteta i zaštite ljudskih prava - navodi se u presudi.
Sutkinja Pavlović navodi i da je Vrhovni sud Austrije donio odluku kojom je ustanovljeno da i samo postavljanje kamera predstavlja zadiranje u lična prava pojedinca kao apsolutnog prava pri čemu je bez značaja da li se pojedinac tom prilikom snima.
- Agencija je utvrdila da kamere koje su fizički postavljene u radnim prostorijama Dejli presa, a koje u vrijeme vršenja nadzora nijesu bile u funkciji stvaraju realnu sliku vršenja video-nadzora. Kod takvog stanja stvari tuženi je tužilji povrijedio pravo ličnosti - zaključuje se u presudi.
Odmjeravajući visinu naknade sud je vodio računa o značaju povrijeđenog dobra i cilju kome služi ta naknada.
- Povrijeđena lična dobra tužilje su nemjerljivi u novcu i između njih se ne može uspostaviti odnos ekvivalencije. Naknada štete nije kompenzacija već satisfakcija za tužilju koja joj je potrebna da uspostavi psihičku ravnotežu koja joj je narušena trpljenjem duševnog bola, da pribavi sebi određeno zadovoljstvo - navodi se u presudi.
Delević: Opovrgnute tvrdnje da sam plasirao neistine
Advokat Obrad Delević kazao je da su presudom Osnovnog suda u Kolašinu opovrgnute ranije tvrdnje menadžmenta Vijesti da njihovi radnici nijesu nezakonito snimani.
- Ovom presudom je dokazano da demanti Vijesti na tekst pod naslovom ,,Radnici prijete tužbom zbog povrede prava ličnosti“, objavljenog u dnevnom listu Pobjeda 16. marta 2020. godine, je najprizemnija metoda spinovanja i dovođenja čitalaca Pobjede u zabludu.
Tvrdnje menadžmenta Vijesti – da sam inicirao objavljivanje teksta u Pobjedi kojim sam plasirao neistine kako bi sebe promovisao i da bi naveo zaposlene da tuže poslodavca pokazale si nemoć
Dejli presa u ovoj pravnoj stvari koji spinovanjem pokušavaju da skrenu pažnju sa suštine i odlučnih činjenica – kazao je advokat Delević.
U ranijem demantiju Vijesti je navedeno da njihovi zaposleni nijesu nezakonito snimani, kao i da je sama Agencija za zastitu ličnih podataka konstatovala da kamere nijesu u funkciji.
Ustvrdili su da kamere nijesu bile u funkciji a da su postavljene deset godina ranije u pokušaju da se obezbijedi milionski vrijedna oprema kupljena pri osnivanju televizije, s obzirom na to da su zaposleni i imovina Vijesti u više navrata napadani, a imovina paljena i uništavana.
