Glavni odbor Socijalističke narodne partije (GO SNP) zasijedaće danas u Podgorici u susret jubilarnom 10. Kongresu koji je zakazan za 30. avgust, saznaje Pobjeda.
Sastanak najviših funkcionera ove stranke vladajuće većine mogao bi da nagovijesti način na koji će se razriješiti nagomilani problemi i, posebno, podjele među članstvom koje su svakog dana sve izraženije. Na to jasno ukazuju poruke podrške kandidatima za čelno mjesto u SNP-u, zbog kojih se već sedmicama „lome koplja“ unutar pojedinih opštinskih odbora.
Zvanično, u trci su aktuelni predsjednik Vladimir Joković koji želi i treći mandat na istom mjestu, te potpredsjednik Dragoslav Dado Šćekić. Prema tumačenjima pojedinih pravnika unutar ove stranke, ali i van nje, Jokovićeva kandidatura nije u skladu sa Statutom stranke, dok on tvrdi da radi sve legalno. No, njegovim tvrdnjama svakako ne ide u prilog još jedna informacija koje su iznijeli njegovi protivnici unutar SNP-a koji tvrde da je aktuelnom predsjedniku mandat istekao još 31. jula. Kako su precizirali, u stranačkim pravnim aktima ne prepoznaje v. d. stanje, odnosno prenošenje ovlašćenja na period duži od onoga koji mandat zvanično pokriva.
Podrške
Do juče, jedanaest opštinskih odbora SNP-a je na svojim sjednicama do juče odlučilo koga će podržati u predstojećoj predsjedničkoj trci. Tako su Jokovića zvanično kandidovali opštinski odbori u Ulcinju, Šavniku, Budvi, Zeti, Petnjici, Plužinama, Baru i na Cetinju.
S druge strane, Šćekićevu kandidaturu za lidersku funkciju u stranci podržali su opštinski odbori SNP-a iz Herceg Novog, Berana, Plava, Zete i Bara.
Takođe, zetski odbor je predložio da u trci za čelnu poziciju u SNP-u bude i jedna kandidatkinja - Slađana Kaluđerović, njihova članica i poslanica u Skupštini Crne Gore. U slučaju da prihvati prijedlog, teško da bi se mogla domoći predsjedničkog mjesta, već bi prije učešće ove stranačke funkcionerke - koja je mnogo puta do sada iskazala lojalnost Jokoviću - umanjilo mogućnost da Šćekić dobije dovoljan broj glasova kako bi postao novi predsjednik SNP-a.
Prema saznajima Pobjede, Joković želi da ostane na čelu stranke zato što je iz vrha izvršne vlasti dobio najavu kako bi – u slučaju da ne bude reizabran za predsjednika SNP-a – svoju poziciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede morao da prepusti nekom drugom. S druge strane, na Šćekića nije vršen takav pritisak.
Podjele
U proteklih 27 godina koliko postoji, na crnogorskoj političkoj sceni nije bilo subjekta koji je iznjedrio više novih stranaka od SNP-a.
Samo tri godine nakon nastanka, SNP je već 2001. godine doživjela prvi rascjep. Tada je osnivač stranke Momir Bulatović napustio njene redove i formirao Narodnu socijalističku stranku.
Neposredno pred prve parlamentarne izbore u nezavisnoj Crnoj Gori, u septembru 2006. godine, stranku je napustio jedan od njenih ključnih ljudi, Zoran Žižić. Uz dio nekadašnjeg članstva SNP-a, formirao je Demokratsku stranku jedinstva.
Nastavak podjela članstva i rukovodstva aktuelizovan je 2012. godine, kada je Milan Knežević odlučio da predvodi vlastitu grupu birača, koja je nedugo zatim prerasla u Demokratsku narodnu partiju.
Posljednja veća podjela bila je posljedica nesuglasica na stranačkom kongresu održanom 2014. godine. Posljedice su bile nova osipanja članstva. SNP su napustili mahom mladi kadrovi, predvođeni Aleksom Bečićem koji je naredne godine postao lider novoosnovane Demokratske Crne Gore (Demokrate).
Dakle, samo sedmicu pred 10. Kongres SNP-a izgleda da će mnoge karte već biti otkrivene – uključujući one da li će se na crnogorskom političkom nebu pojaviti nova struktura. U slučaju da dio članstva SNP-a odluči da formira novu stranku, biće to peta politička grupacija proistekla iz nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori.
S druge strane, to bi značilo dodatno propadanje 27 godina posvećenog rada jednog dijela stranačkih prvaka i članova, koje Joković očigledno želi da „prepusti zaboravu“ zarad još jednog mandata na čelu stranke.
