Četiri godine nakon referenduma, Crna Gora je demantovala oponente nezavisnosti da kao samostalna država ekonomski ne može opstati, da će postati lak plijen teritorijalnih aspiracija nekih susjeda i ugroziti regionalnu stabilnost.
Samostalna Crna Gora je brzo prihvaćena u međunarodnoj zajednici i značajno je unaprijedila odnose sa susjedima kao i važnim činiocima međunarodnih odnosa, ubrzala je put ka integracijama. Najznačajniji međunarodni faktori saglasni su u ocjeni da je Crna Gora pozitivan primjer i činilac mira, stabilnosti i saradnje u regionu. Evropska unija razmatra odgovore na pitanja iz Upitnika a procjenjuje se da će do kraja godine Crna Gora postti punopravni član NATO.
Održavanju referenduma prije četiri godine prethodili su pregovori predstavnika blokova za nezavisnost i zajedničku državu u kojima je preko slovačkog diplomate Miroslava Lajčaka posredovala Evropska unija. U višemjesečnim pregovorima najviše sporenja bilo je oko većine koja je potrebna da bi referendum uspio.
Skupština Crne Gore usvojila je 1. marta Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku EU. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto izašlih birača. Referendumsko pitanje glasilo je:" Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom."
Zakon je predviđao da se, ako se građani na referendumu ne izjasne protiv pitanja o državno-pravnom statusu Crne Gore, plebiscit može ponoviti poslije tri godine.
Skupština Crne Gore je na sjednici 2. marta, na osnovu predloga predsjednika Republike Filipa Vujanovića donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja. Za predsjednika Republičke referendumske komisije izabran je Slovak František Lipka. Pravo izjašnjavanja na referendumu imali su građani koji su u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo. Prema podacima RRK pravo glasa na referendumu imalo je 484 hiljade i 718 građana.
Referendum je nadgledalo više od 3,4 hiljade posmatrača, od kojih 2,27 hiljada domaćih i oko 630 stranih. Izjašnjavanje građana pratilo je i više od 630 domaćih i novinara iz regiona.
Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o državnim praznicima, prema kome je 21. maj proglašen Danom nezavisnosti.
U čast 21. maja – Dana nezavisnosti, u crnogorskoj prijestonici, Cetinju, izvršena je sinoć počasna artiljerijska paljba.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, ocjenjujući situaciju u zemlji četiri godine nakon referenduma, kazao je da se ostvaruje sve ono što je obećano. Crna Gora je ubrzala evropske i evroatlanske integracije, ekonomski se brže razvija, a razbijene su i mnoge istorijske predrasude da neće moći sama da se liječi, školuje, hrani” - kazao je Krivokapić sinoć na prijemu. Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Podgorici Klajv Rambold kazao je da u Briselu očekuju da će Crna Gora vrlo brzo dostići sve evropske standarde kako bi što prije postala punopravni član Evropske unije.Američki ambasador Roderik Mur rekao je da sa optimizmom završava diplomatsku misiju u našoj zemlji, jer, kako je naveo, Crna Gora ima sjajnu budućnost.
