"Apelujem na vas, sada je odlučujući trenutak da se pokaže podrška, jedinstvo i solidarnost", rekao je juče ukrajinski ministar spoljnih poslova Dimitro Kuleba u UN prvog dana rasprave posvećene prvoj godišnjici ruske invazije Ukrajine koja je počela 24. februara 2022.
"Nikada u skorijoj istoriji nije bila toliko jasna linija između dobra i zla. Jedna zemlja hoće jednostavno da preživi, druga hoće da ubije i razara", dodao je Kuleba.
Ukrajina i njeni saveznici se nadaju da će rezolucija, koja će biti podnijeta na glasanje na kraju drugog dana rasprave u UN , dobiti najmanje isti broj glasova kao u oktobru. Tada je 143 zemalja glasalo za rezoluciju koja osuđuje pripajanje više ukrajinskih teritorija Rusiji.
U predlogu neobavezujuće rezolucije podvlači se potreba da se dođe u najskoriem roku do "globalnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini u skladu sa principima Povelje Ujedinjenih nacija".
U tekstu se takođe ponovo podvlači "posvećenost" teritorijalnom integritetu Ukrajine, zahtijeva se momentano povlačenje ruskih snaga, i poziva na "prekid neprijateljstava".
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš juče je osudio invaziju Ukrajine kao "uvredu naše kolektivne savjesti".
"Moguće posljedice eskalacije sukoba su jasna opasnost i već je tu", rekao je Gutereš, pominjući nuklearne rizike.
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je ove nedjelje da će "metodično" nastaviti svoju ofanzivu u Ukrajini, u govoru s antizapadnom retorikom koja podsjeća na Hladni rat.
Ruski ambasador u UN Vasil Nebenzija juče je u Generalnoj skupštini UN takođe osudio Zapad.
"U njihovoj želji da nanesu poraz Rusiji na svaki mogući način, nije samo Ukrajina ta koju mogu da žrtvuju, spremni su da uvuku cio svijet u ponore rata, rekao je Nebenzija.
Šef evropske diplomatije Žozep Borel je odgovorio da sukob nije samo pitanje "Zapada protiv Rusije".
"Taj ilegalni rat se odnosi na cio svijet - Sever, Jug, Istok, Zapad", rekao je Borel.
Tri rezolucije vezane za rusku agresiju izglasane u Generalnoj skupštini u proteklih godinu dana prikupile su između 140 i 143 glasova, a pet zemalja je sistematski glasalo protiv (Rusija, Bjelorusija, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja) a bilo je manje od 40 uzdržanih.
Četvrta rezolucija izglasana u aprilu kada je Rusija suspendovana iz Savjeta za ljudska prava prikupila je manje glasova (93 za, 24 protiv i 58 uzdržanih).
S druge strane Peking koji se uzdržao tokom glasanja u UN o Ukrajini pokušao je juče da igra posrednika podnoseći u Moskvi svoju viziju "političkog rješenja" sukoba.
Šef kineske diplomatije Vang Ji primljen je juče u Kremlju a prethodno je razgovarao sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom.
Lavrov je rekao, poslije razgovora, da su "kineski partneri" iznijeli svoja razmišljanja o dubokim uzrocima ukrajinske krize kao i njihov pristup za političko rješenje, ali i da se nije radilo o "odvojenom mirovnom planu".
