Kako su poručili iz Demokratske partije socijalista, oni privode kraju izradu pomenutog akta, nakon čega će otvoriti javnu raspravu.
Cilj – stati na put reviziji
Aktom će biti obuhvaćene fašističke, nacističke i ekstremno nacionalističke organizacije, te njihovi simboli, a ključni cilj je – kako su naveli iz pomenute partije – da se stane na put reviziji nasljeđa antifašizma.
Otud, za očekivati je da aktom budu obuhvaćeni i kolaboranti fašističkih okupatora sa ovih prostora, koji u novije vrijeme – nerijetko i sa zvaničnih adresa – doživljavaju glorifikaciju.
No, pitanje je da li takav zakonski prijedlog uopšte i može imati podršku 41 poslanika u Skupštini. Jer, osvrnemo li se na svježiju istoriju – slično rješenje jednom već nije prošlo.
Nedavno većine nije bilo ni na odborima ni u plenumu
Podsjećanja radi, Zakon o zabrani fašističkih simbola i organizacija je 2020. u skupštinsku proceduru predala Liberalna partija. Međutim, tada je trebalo da proteknu gotovo dvije godine kako bi o aktu uopšte i bilo raspravljano na radnim tijelima Skupštine.
Na kraju, prilikom glasanja na sjednicama dva odbora nije bilo dovoljno podrške. Identično je bilo i na plenumu.
Za 13. jul u Podgorici najavljen antifašistički skup
Inače, juče se na internetu pojavila i peticija podrške predloženom zakonu, pri čemu su inicijatori najavili antifašističko okupljanje u Podgorici.
Skup će, kako su precizirali, biti održan u subotu, 13. jula, u 20 sati ispred zgrade Skupštine Crne Gore.
Protest, kako ističu, ima za cilj da ukaže na pokušaje istorijske relativizacije i izjednačavanja zločinačkih ideologija sa antifašističkim nasljeđem Crne Gore.
„Ćutanje danas znači zaborav sjutra. Naš identitet i sloboda počivaju na tekovinama antifašističkog ustanka i otpora“, poručuju organizatori.
U Sloveniji je zabrana glatko prošla
Podsjetimo, krajem prošle godine, slovenački parlament izglasao je zabranu veličanja simbola vezanih za nacizam i fašizam, ali i glorifikacije pokreta koji su pripadali tom spektru i njihovih kolaboranata.
U pitanju su bile izmjene Zakona o očuvanju javnog reda i mira, koje su naišle na podršku 48 poslanika, dok je njih šest bilo protiv.
Na spisku grupa na koje se zakon odnosi su i ustaški i četnički pokret, pri čemu su kazne predviđene zakonom od 500 do 1.000 eura.
Dio desničarskih stranaka tražio je tada da zakonom bude obuhvaćen i komunizam, ali taj prijedlog nije prošao.
