Nestanak leda iz Arktičkog mora, koji je ključan medvjedima za lov, doprinio je naglom smanjenju broja životinjske populacije u regionu.
Doktorka Stefani Penk, biološkinja iz nevladine organizacije „Međunarodni polarni medvjedi" rekla je za BBC da su od osamdesetih brojke opale sa 1.200 medvjeda na 800.
Ali kolege Stefani Penk primjetile su i da veličina populacije nije jedina stvar koja se smanjuje - već i sami medvjedi.
Ženke su postale mršavije i sitnije - izgubivši između 1980-tih i 2010-tih u prosjeku 65 kilograma težine i pet centimetara visine - a to najvjerovatnije smanjuje i njihovu sposobnost da odgajaju potomstvo.
„Viđali smo kako se ženke pojavljuju sa manje mladunčadi nego prije, a i ti mladunci su sitniji zato što majka nema da im preda energije kao prije (u obliku mlijeka)", objašnjava Penk.
„Stopa reprodukcije već je niska kod zdrave populacije polarnih medvjeda, tako da i samo mali pad ostavlja traga."
Ali polarni medvjedi nijesu jedine životinje koje se smanjuju.
Naučnici vjeruju da rast temperature utiče na smanjenje veličine životinja širom svijeta.
Ovaj fenomen primjećen je tokom posljednjih nekoliko decenija kod stotine vrsta, od riba do reptila, vodozemaca, sisara, pa čak i insekata.
A spisak pogođenih vrsta čini se da samo raste.
Stručnjaci se brinu da ove promjene mogu da ostave velikog traga na ekosisteme, a da utiču i na ljudsku vrstu.
Zašto je veličina važna
Ukratko, veličina tijela je ključni faktor za plodnost životinje, njen životni vijek i sposobnost da preživi događaje kao što su nestašica hrane ili suša.
Životinje su se uvijek adaptirale na promjene u svom okruženju povećavajući ili smanjujući veličinu, što lako može da se primjeti u fosilnim ostacima, na primjer.
Ali ove promjene se sada dešavaju suviše brzo, tvrde naučnici.
Studija iz 2020. godine na jednoj vrsti daždevnjaka koja živi u Kaliforniji pokazala je smanjenje od 20 odsto u tjelesnom stanju - odnos težina-visina - za samo osam godina.
Ovaj tempo promjena može da utiče na sposobnost životinja da se prehrane ili razmnožavaju i može da proizvede domino efekat širom šireg lanca ishrane, naročito ako su neke životinje pogođenije od drugih.
Koje životinje se smanjuju?
Naučne studije o uticaju klimatskih promjena na životinjski svet pokazale su da ove mogu da utiču na aspekte koji variraju od toga gdje neke vrste žive do promena u vremenskom slijedu životnih događaja kao što su selidbe i rođenje.
Ali tokom posljednje decenije pojavio se sve veći korpus istraživanja o veličini tijela i njenoj mogućoj vezi sa temperaturom.
Pregled iz 2020. godine analizirao je više od 50 studija na ovu temu.
Jedna od najslavnijih studija jeste analiza više od 70.000 ptica stradalih u sudaru sa prozorima u Čikagu, koje su dio kolekcije gradskog Muzeja iz polja.
Istraživači su otkrili da se između 1978. i 2016. godine smanjila ukupna veličina 52 vrste ptica - dužina donje nožne ptičje kosti, što je uobičajena mjera tjelesne veličine, smanjila se za 2,4 odsto.
To se poklopilo sa periodom rasta temperature, ne samo u Americi, već i na Zemlji uopšte.
Američki Nacionalna okeanska i atmosferska uprava (NOAA) navodi da je temperatura naše planete narasla za 0,08 stepeni Celzijusa po deceniji od 1880. godine i 0,18 stepeni Celzijusa po deceniji od 1981. godine.
„Otkrili smo da su se skoro sve životinjske vrste smanjile", kaže za BBC Brajan Viks, vanredni profesor u školi za životnu sredinu i održivost na Univerzitetu u Mičigenu i vodeći autor studije na pticama.
Vrste su bile veoma raznolike, ali su reagovale na sličan način", kaže on.
„Dosljednost je bila šokantna."
Širok dijapazon vrsta
Do širih dokaza o „smanjivanju" došli su britanski naučnici 2012. godine.
Tim istraživača sa Univerziteta u Liverpulu i londonskog Univerziteta Kraljica Meri objavio je analizu eksperimenata sprovedenih na 169 vrsta životinja koje žive na kopnu i u vodi, a koja je pokazala da je 90 odsto njih dostiglo zrelost sa manjom tjelesnom veličinom kad su temperature bile više.
„To je široko rasprostranjen fenomen", objašnjava Dejvid Etkinson, profesor Integrativne ekologije na Univerzitetu u Liverpulu i jedan od koautora studije.
Druga analiza osam komercijalnih ribljih vrsta u Sjevernom moru pokazala je da je njih šest doživjelo smanjenje veličine za 39 godina otkako je temperatura vode porasla od sedamdesetih.
Ribe i drugi morski organizmi važan su izvor hrane za milijarde ljudi širom svijeta, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Ali mogu li ove primjećene promjene u tjelesnoj veličini usred rasta globalne temperature prosto da budu slučajne?
Profesor Etkinson vjeruje da je smanjenje tjelesne veličine ono što naučnici zovu „trećim univerzalnim odgovorom" na otopljavanje klime, uz tempiranje životnih događaja i geografski raspon.
„Svakako mora da se uradi još istraživanja kako bi se analizirale posljedice temperature u svijetu prirode, ali ono što smo vidjeli jesu znaci koji zabrinjavaju", rekao je profesor.
„Promjene u tjelesnoj veličini mogu da utiču na individualni opstanak i uspjeh reprodukcije, što opet za posljedicu može da ima uticaj na strukturu i funkcionisanje ekosistema."
Kako se sve životinje ne smanjuju istim tempom, to bi moglo da dovede do scenarija u kojem će grabljivci morati da jedu više plijena da bi utolili glad, a što je situacija koja će se samo pogoršavati ako stopa plodnosti životinja koje se smanjuju takođe bude opadala.
Temperatura i veličina životinja
Razlike u veličini životinja iste vrste zbog temperature davno su primjećene u prirodi.
U 19. vijeku, njemački biolog Karl Bergman otkrio je da su vrste toplokrvnih životinja - uglavnom ptica i sisara, koje mogu da proizvedu toplotu u svom tijelu - obično veće u hladnim predjelima svijeta nego na toplijim mjestima.
Ovaj obrazac, iako nije univerzalan, poznat je u zoologiji kao Bergmanovo pravilo.
Prostije rečeno, veće jedinke su bolje u očuvanju toplote od manjih.
Sličan efekat, poznat kao pravilo temperature-veličine, primjećen je kod hladnokrvnih životinja kao što su ribe, vodozemci i reptili.
Možda ima još nekoliko faktora koje treba uzeti u obzir, naravno - čini se da je tjelesna veličina nekih životinja osjetljivija na vegetaciju i kvalitet hrane nego na temperaturu.
Ima naravno i izuzetaka od pravila: analiza desetine vrsta iz 2011. godine naučnika sa Univerziteta u Singapuru objavljena u naučnom časopisu Prirodne klimatske promjene otkrila je da su neke životinje narasle na toplijim temperaturama, ali ključno je da su četiri od pet analiziranih vrsta zabilježile smanjenje.
„Mnoge studije potvrđuju ovaj generalni trend i kako se pojavljuje sve više studija koje govore istu stvar, moramo da razumijemo zašto se ovaj trend dešava i što će on značiti za društvo", napisali su profesor Dejvid Bikerford i doktorka Dženet Šeridan.
Praistorijsko „smanjivanje"
Postoje čvrsti dokazi da je temperatura vršila uticaj na veličinu životinja milionima godina.
Prije oko 56 miliona godina, temperatura na Zemlji je porasla i za do osam stepeni Celzijusa za samo 10.000 godina, prema paleoklimatološkim podacima.
Fosili životinja kao što su sifripus, drevni konj koji je živio na današnjem američkom regionu srednjeg zapada, pokazuju da je vrsta prvo doživjela smanjenje veličine tijela od 30 odsto, pa da ju je potom povratila, porastavši za 76 odsto.
Naučnici su primijetili isti fenomen i kod drugih životinja kao što su ljuskari.
Slični rezultati otkriveni su i u studijama na kopnenim životinjama koje žive u Velikoj Britaniji u posljednjih 750.000 godina, a koje je sproveo britanski Muzej prirodne istorije.
U jednoj analizi, naučnici su primjetili fluktuacije u veličini kostiju crvenog jelena.
Ovo smanjenje je u nekim slučajevima moglo da se preokrene.
Istraživači sa Univerziteta u Novom Meksiku, u SAD, proučili su fosilizovane kuglice jedne vrste glodara, šumskog pacova sa žbunastim repom, i otkrili „efekat harmonike".
Tjelesna veličina pacova rasla je i opadala tokom 25.000 godina u skladu sa povećanjem i smanjenjem temperature.
„Veličina tijela se smanjivala tokom perioda zagrijavanja klime, kao što predviđaju Bergmanovo pravilo i fiziološki odgovori na temperaturni stres", zaključili su istraživači.
Mnoge vrste su se u istoriji pokazale izuzetno otpornim na klimatske promjene, ali vlada bojazan da, za razliku od ranijih perioda, klimatske promjene do kojih je doveo čovjek zagrijavaju Zemlju brzinom koja znači da svaki gubitak tjelesne težine ne može lako da se nadoknadi.
