Najprije, treba istaći kako mogućnost 'predviđanja' zemljotresa nije nimalo pouzdana, na šta i ona ukazuje. Ipak, neke dosadašnje metode - poput karte seizmičke rejonizacije - mogu reći koje su potencijalno najosjetljivije seizmičke zone.
S tim u vezi, Mihaljević je kazala kako, shodno toj karti, koja upućuje na maksimalne moguće intenzitete zemljotresa, u našoj državi ima nekoliko kritičnih tačaka.
"Karta izdvaja osnovne seizmičke zone području Crne Gore: južni, primorski region – ulcinjsko-skadarska, budvanska i boko-kotorska zona, sa mogućim maksimalnim intenzitetom u uslovima srednjeg tla od devet stepeni Merkalijeve skale; podgoričko-danilovgradsku zonu sa mogućim maksimalnim intenzitetom od osam stepeni Merkalijeve skale; središnji dio Crne Gore sa sjevernim regionom – uključujući Nikšić, Kolašin, Žabljak i Pljevlja, okarakterisan je mogućim maksimalnim intenzitetom od sedam stepeni Merkalijeve skale i izolovanu seizmogenu zonu Berana – koja može generisati zemljotrese sa maksimalnim intenzitetom od osam stepeni Merkalijeve skale", pojasnila je Mihaljević za Dan.
Iako neke pojave mogu 'najaviti' zemljotrese, to ipak nije zahvalan posao, a pouzdanost predviđanja je mala.
"Pojave koje mogu najaviti jake zemljotrese su serije prethodnih potresa, promjene u jonosferi, povećanje koncetracije gasa radona, promjene elektromagnetske aktivnosti i gravitacionih polja, geohemijske promjene i nagle promjene nivoa podzemnih voda i drugo. Međutim, i dalje se smatra da je pouzdanost takvih predviđanja mala. Dakle, ovakve pojave se mogu nasumično javljati a da se ne desi zemljotres, ili pak mogu potpuno izostati i u slučaju jakog zemljotresa. Zato se naglašava značaj preventivnih mjera sigurnosti", poručuje ona.
