Iako je američka obavještajna zajednica u nekoliko navrata ove izborne godine izašla s informacijom o ponovnom ruskom miješanju u demokratske procese SAD, prije svega kroz negativnu propagandnu kampanju protiv kandidata demokrata Džozefa Bajdena, prije četiri godine, za Kremlj, Tramp je bio znatno drugačiji prema "ponudi na američkom političkom tržištu", piše u analizi portala.
Aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp i kao tadašnji kandidat, zastupao je nekonvencionalan pristup prema američkoj spoljnoj politici, koji je, kako se dodaje, obuhvatao skepticizam prema vojnom angažovanju u inostranstvu, kao i dovođenje u pitanje NATO pakta s američkim nacionalnim interesima.
Takođe, Tramp je pokazao afinitet prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i spremnost za poboljšanje odnosa, ali i veću saradnju s Rusijom.
Za razliku od kandidatkinje na prošlim predsjedničkim izborima 2016. Hilari Klinton, čiji su stavovi o američkoj spoljnoj politici bili tradicionalistički i kose se s ruskim nacionalnim interesima, za Kremlj je bio mnogo povoljniji izbor Trampa uz određenu dozu optimizma da će novi predsjednik "praktikovati ono što propovijeda", iako je i dalje bilo upitno kako će on zaista upravljati SAD kada uzme vlast u svoje ruke.
Međutim, pokazalo se da su Trampova administracija i Kongres SAD u protekle četiri godine preduzeli ne samo mjere koje su doprinijele produbljenju suprostavljenosti između Vašingtona i Moskve, već je Tramp to i potkrepljivao svojom retorikom tvrdeći da "niko nije bio oštriji" prema Rusiji od njega.
SAD su za vrijeme Trampovog mandata pokrenule ograničenu intervenciju u Siriji 2017. i 2018, uvele dodatni set sankcija Rusiji, protivile se "Sjevernom toku 2", naoružavale ukrajinske vlasti, a i, ističe se, povukle su se iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) u 2019. godini.
Zapravo, praksa je pokazala da Trampova spoljna politika sadrži elemente "promjene i kontinuiteta", dok ista ambivalentnost postoji u odnosu prema Moskvi, iako je sam Tramp nastavio da govori o želji da poboljša odnose s Rusijom.
S druge strane, od kandidata za predsjednika iz redova demokrata, Džozefa Bajdena, koji je Putina nazvao diktatorom, ne može se očekivati da će biti fokusiran na izgradnju dobrih ličnih odnosa s ruskim kolegom, ali je najavio spremnost za saradnju s Moskvom "u oblastima od zajedničkog interesa dviju zemalja".
Jedan je svakako i kontrola naoružanja, u kojoj odluka Trampove administracije o povlačenju SAD iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, rizikuje da ponovo otvori vrata trci u naoružanju, stoji u analizi i dodaje se da bi to bilo preskupo za Kremlj, imajući u vidu pad državnih prihoda Rusije usljed niske cijene nafte.
Uprkos oštroj "antiruskoj" retorici kod Bajdena, Putin je naveo spremnost da se postigne dogovor i o produženju trajanja Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja iz 2010. godine, za koji je predviđeno da istekne u februaru 2021, manje od mjesec dana nakon inauguracije novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, zaključuje analizu portal američki-izbori.
