Međutim, kako je dodao, pregovori u vezi sa zahtjevima Sjeverne Koreje tek predstoje.
Korejski rat, koji je trajao od 1950. do 1953. godine, podijelio je Korejsko poluostrvo na dva dijela.
Sjeverna Koreja i Južna Koreja su od tada u zvanično ratu i odnosi su napeti.
Sjevernu Koreju podržava Kina, a Južnu Sjedinjene Američke Države.
Uskoro ističe mandat južnokorejskog predsjednika, koji se zalaže za zvanično proglašenje primirja, što je obilježilo njegov cijeli mandat.
Međutim, mnogi smatraju da je potpisivanje mirovne deklaracije veoma teško ostvarivo.
Mun, koji je trenutno u posjeti Australiji, govorio je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kanberi zajedno sa australijskim premijerom Skotom Morisonom.
Što želi Sjeverna Koreja?
U septembru Kim Džo-Jong, uticajna sestra sjevernokorejskog vođe Kima Džong-Una, nagovijestila je da bi njena zemlja mogla da se otvori za pregovore, ali samo pod uslovom da Amerika odustane od onoga što je nazvala „neprijateljskom politikom".
Sjeverna Koreja se protivi prisustvu američkih trupa u Južnoj Koreji - zajedničkim vojnim vježbama Amerike i Južne Koreje koje se održavaju svake godine, kao i sankcijama koje su Amerikanci inicirali zbog sjevernokorejskog programa naoružanja.
Amerika je više puta ponavljala da Sjeverna Koreja mora da odustane od nuklearnog oružja da bi sankcije bile ukinute.
Mun je u ponedjeljak rekao da je Sjeverna Koreja i dalje postavlja ovaj zahtjev kao preduslov za razgovore.
„Zbog toga nijesmo u mogućnosti da sjednemo za pregovarački sto, ali nadamo se da se to uskoro dogoditi", naveo je.
Predsjednik Južne Koreje je prethodno istakao da bi zvanična deklaracija o okončanju rata ohrabrila Sjevernu Koreju da odustane od nuklearnog oružja.
Mun neće ući u udžbenike iz istorije
Dopisnica BBC-ja iz Seula Lora Biker kazala je kako predsjedniku Južne Koreje Munu ističe vreme.
„U martu odlazi sa funkcije, nakon što se pet godina iskreno zalagao da Korejskom poluostrvu donese trajni mir“, navodi Biker.
Međutim, dodaje, Sjeverna Koreja je izolovanija nego ikada.
„Čini se da su dani pregovora i razmene obećanja Pjongjanga i Seula završeni, barem za sada. Mirovni sporazum je posljednja nada Muna Džeina, koji se našao pred velikim izazovima.
Amerika ne deluje oduševljena idejom o potpisivanju mirovne deklaracije, iako se čini se da je Bajdenova administracija otvorena za razgovor i, naravno, niko ne želi vječni rat na Korejskom poluostrvu“, istakla je Biker.
Ipak, dodaje, neki vjeruju da bi postizanjem sporazuma u ovom trenutku Kim Džong-Un bio nagrađen, bez da je išta dao zauzvrat.
„Zagovornici sporazuma kažu da bi mirovna deklaracija bila diplomatski gest - polazna tačka za davanje bezbjednosnih garancija Sjevernoj Koreji. Protivnici deklaracije kažu da bi Pjongjang to mogao da iskoristi da zahtjeva povlačenje 28.500 američkih vojnika iz Južne Koreje i stavljanje tačke na zajedničke vojne vežbe SAD i Južne Koreje“, objašnjava Biker i navodi da su Sjevernokorejski državni mediji ideju o postizanju sporazuma opisali kao „preuranjenu".
„Mun ima veliki problem - Južna Koreja nije potpisala primirje i on neće ući u udžbenike iz istorije. On može da nastavi da pokušava da organizuje pregovore, ali privoljeti sve strane da se slože oko detalja bio bi diplomatski ekvivalent uspona na Everest“, zaključila je Biker.
Što kažu Amerika i Kina?
Na konferenciji za medije u oktobru, američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan rekao je da Amerika „možda donekle drugačiju ideju o tome koji uslovi treba da budu ispunjeni i kakav treba da bude redosljed koraka" u postizanju sporazuma o mirovnoj deklaraciji,
U međuvremenu, južnokorejska novinska agencija Jonhap je prošle nedjelje, pozivajući se na diplomatske izvore, prenijela vijest da je visokopozicionirani kineski diplomata Jang Džajči obećao da će Kina podržati južnokorejske kolege u njihovom „zalaganju za proglašenje kraja rata".
Što se dogodilo za vrijeme Korejskog rata?
Rat je počeo u junu 1950. godine, kada je 75.000 vojnika sa komunističkog Sjevera upalo preko 38. paralele, granice između Sjeverne i Južne Koreje.
Američke trupe koje su podržavale Jug pridružile su se ratu u narednim mjesecima, a Severnokorejci, koji su imali podršku Kine i SSSR-a, potisnuti su nazad.
Uslijedio je period zastoja tokom kojeg su ljudi i dalje ginuli, a primirje SAD i Sjeverne Koreje potpisano je u julu 1953.
U sukobu je živote izgubilo pet miliona vojnika i civila.
