Mnogi u Briselu još se sa jezom sjećaju prve polovine 2009. godine. U sred češkog predsjedavanja Evropskoj uniji, u Pragu je pala vlada.
„Uvjereni smo da će se Belgija pobrinuti da efikasno predsjedava EU i da će u potpunosti moći da ispuni sve zadatke koji su vezani za predsjedavanje“, optimista je portparolka Evropske komisije Pia Arenkilde.
Izbori u Belgiji zakazani su za 13. jun, što znači prije početka predsjedavanja 1. jula. Ali, beligijski koalicioni pregovori su složeni, između ostalog i zato što sve velike „političke porodice“, kao što su konzervativci, liberali ili socijalisti imaju po dvije odvojene stranke , na primjer postoje flamanski liberali i valonski liberali.
„Naći će se neki ministar…“ : Nakon prethodnih izbora bilo je potrebno devet mjeseci da se osnuje nova vlada. Niko ozbiljan ne vjeruje da bi to sada moglo poći za rukom u roku od dvije i po nedjelje.
„Onda ćemo imati privremenu vladu. Ne brinite, uvek će moći da se nađe neki belgijski ministar“, pragmatičan je Matije Groš, evropski poslanik iz Belgije. Pa ipak, i on bi više volio kada bi Belgija, za vrijeme predsjedavanja, imala efikasnu vladu. „Predsjedavajući je kao motor za sve ostale. A kada motor počne da kašljuca, onda to nije dobro za cio automobil. Znači, ni za cijelu Evropu to nije idealna situacija - ni za Belgiju, ni za Evropu“, kaže Groš.
Ipak, od kako je na snazi Lisabonski ugovor, uloga predsjedavajućeg EU više nije toliko važna kao ranije. Samit više ne vodi šef vlade predsjedavajuće zemlje, već stalni predsjednik Savjeta Herman van Rompej. A i on je iz Belgije.
Dojče vele
