Riječ je o Janu Topiću, kandidatu za predsjednika Ekvadora na izborima koji će biti održani 20. avgusta, a koji su u fokus pažnje globalne javnosti došli nakon ubistva još jednog opozicionog kandidata Fernanda Viljavisensija.
Milijarder koji je išao u ratove
Topić je četrdesetogodišnji milijarder, njegov otac držao je najjaču telekomunikacionu kompaniju u državi koju od 2010. godine vodi upravo njegov sin, a danas predsjednički kandidat.
Školovao se na Harvardu i na Univerzitetu Pensilvanija, a potom slijedi krajnje neobičan momenat iz njegove biografije. Prošao je obuku u francuskoj Legiji stranaca i bio na ratištima u Africi, Siriji i Ukrajini. Što se posljednjeg navedenog rata tiče, borio se na strani Ukrajine.
Topića su zbog toga oponenti optuživali da je plaćenik, zbog toga mu je, uostalom, i izmakla pozicija ministra za bezbjednost, ali ostalo je pitanje – zašto bi multimilioner i jedan od najuticajnijih biznismena u državi uopšte postajao plaćenik? Sam Topić odgovarao je kako je bio elitni profesionalni vojnik.
“Top Gun” kampanja
Kako god, ovog puta on nastupa kao kandidat koji za sebe kaže kako ne pripada ni ljevici ni desnici.
Dvije posljednje ankete mu daju različite procjene. Jedna govori kako bi on mogao osvojiti najviše glasova, a druga da bi mogao biti plasiran kao drugi ili treći kandidat po snazi. U obje varijante, međutim, Topić bi mogao završiti u drugom krugu.
Pored biografije, i Topićeva kampanja je vrlo neobična. Od grada do grada putuje helikopterom, njegove skupove prati muzika iz filma “Top Gun”, pri čemu se često pojavljuje u kožnoj odjeći.
Od sjemenki palmi do Hajduka iz Kita
U Ekvadoru ima oko 50.000 građana hrvatskog porijekla, čiji su preci još u 19. vijeku stizali na teritoriju te države, gdje su skupljali sjemenke palmi od kojih su se pravila dugmad, baveći se pritom i uzgojem banana i ribarstvom.
Pritom, u prijestonici postoji i fudbalski klub Hajduk Kito, koji je proizveo više budućih reprezentativaca Ekvadora, među kojima je najpoznatiji Aleks Aginaga, po mnogima i najbolji fudbaler u istoriji države.
