Jer, u petak je Demokratska partija socijalista u skupštinsku proceduru predala izmjene Zakona o izboru poslanika i odbornika, kojima je predviđen 'kombinovani' model glasanja.
Kako smo to ranije predočili, u slučaju da pomenuti model dobije podršku, crnogorski birači opredjeljivali bi se na izborima za partiju, ali i za kandidate – do pet, odnosno do 10 njih.
Otvara se mnogo pitanja
Da li je crnogorski sistem zrio za takav model, koje su potencijalne komplikacije, pa i da li bi njegova primjena u krajnjem podrazumijevala i 'povratak' izbornih jedinica ili će birači pred sobom hipotetički imati čitave 'spiskove' sa po 81 kandidatom iz svake stranke, hoće li oni biti 'nanizani' po abecednom ili drugačijem redosljedu – pitanja su na koja odgovora za sada nema.
Interesantno je da su prošle sedmice dvije opozicione stranke inicirale temu otvorenih lista, odnosno preferencijalnog glasanja. Prvo su u četvrtak iz URE najavili da će uskoro predložiti zakonski akt, no dan kasnije to su uradili poslanici DPS-a. Koji su prije toga saopštili da napuštaju Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu.
9
Istini za volju, tokom proteklih dana prvi je to pitanje potegnuo predsjednik države Jakov Milatović, odnosno njegov kabinet. A pošto je DPS predao u proceduru njihov prijedlog, upravo su se najprije oglasili iz predsjednikovog kabineta.
Pojedini se već izjasnili, najavljen i amandman
„Otvorene liste nijesu tema za kopiranje, nego test političke iskrenosti. Građanima Crne Gore ne treba još jedno zakašnjelo prosvjetljenje opozicije i još jedno prazno obećanje vlasti”, saopštili su oni.
Dodali su, međutim, i kako je dobro to što DPS predlaže ono protiv čega je bio godinama.
O prijedlogu DPS-a govorio je i poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.
“Uvođenje otvorenih lista jeste jedno od naših programskih načela, tako da načelno mogu reći da pozitivno gledamo na inicijativu kolega iz DPS”, kazao je on za Pobjedu, uz ogradu da nije detaljnije upoznat sa inicijativom.
Reakcija je stigla i iz dvije partije koje reprezentuju manje brojne narode. Nik Đeljošaj (Albanska alternativa) naglasio je kako oni podržavaju otvorene liste, ali da mora biti garantovanih mandata za albansku i hrvatsku zajednicu.
“Podnijećemo amandman za vraćanje garantovanih mandata, kao ključnog uslova za fer i inkluzivan izborni sistem”, kazao je on.
Sa Đeljošajem se saglasio i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa).
“Garantovani mandati nijesu nikakva privilegija, već mehanizam kojim se osigurava stvarna ravnopravnost malobrojnih zajednica u političkom životu države”, dodao je on.
Susjedne države: Samo u jednoj nema preferencijalnih glasova
Zanimljivo je kako je Crna Gora uz Srbiju danas jedina država regije u kojoj ne postoji preferencijalno glasanje, odnosno otvorene liste.
U Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu ti su modeli već isprobani u praksi.
Albanija ima 'kombinovani' model – dio poslanika dolazi sa 'zatvorenih', odnosno partijskih listi, a dio sa otvorenih. Ipak, izborni prag tamo čini svoje, pa partije i dalje imaju jak uticaj na konačni izbor poslanika.
U Bosni i Hercegovini, zavisno od vrste izbora, glasa se i za listu i preferencijalno, pri čemu može biti podržan jedan ili više kandidata. U pitanju je primjer otvorenog proporcionalnog sistema.
U Hrvatskoj se birač opredjeljuje za stranačku listu, ali može dati i preferencijalni glas kandidatu. Ako kandidat dobije dovoljno glasova u svojoj izbornoj jedinici, onda može 'uticati' na redosljed koji je određen partijskom izbornom listom.
Ipak, čini se kako birači najveću moć u pogledu neposrednog izbora kandidata imaju na Kosovu. Tamo se građani opredjeljuju za listu, ali i za kandidate – i to do pet njih. Izborni sistem na Kosovu veoma otvorenim i neposrednijim čini to što glasovi koje dobije kandidat imaju primat, odnosno jaču 'snagu' u odnosu na raspored na izbornoj listi.
