Ipak, u ovom momentu, na cijene goriva naročito će uticati dvije okolnosti. Prva je da li će Iran na duže zatvoriti Ormuski moreuz, a druga je da li će Amerika nastaviti sa daljim napadima na glavne iranske nuklearne pogone.
Podsjetimo, Ormuski moreuz, koji se nalazi na jugu Irana, služi kao glavna tranzitna ruta iz Zaliva, putem koje se izvozi četvrtina svjetskog goriva - uključujući zalihe iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Katara, Iraka i Irana. Otud, riječ je o najznačajnijem 'naftnom koridoru' na planeti.
Da li postoji alternativa Ormuskom moreuzu? U neku ruku da, ali bi njeno uspostavljanje podrazumijevalo potrošnju mnogo vremena i novca, pri čemu bi količine goriva bile znatno manje.
Iran ima mogućnost da zatvori Ormuski moreuz vojnom akcijom, a ako se to zaista i u potpunosti dogodi - onda bi moglo doći do osjetnog rasta cijene nafte na tržištu.
Drugi faktor je - Amerika. Njihova direktna uključenost u sukob i njegovu dodatnu eskalaciju mogla bi takođe uticati na vrijednost nafte na tržištu. Za predsjednika SAD Donalda Trampa, otud, pitanje dešavanja na Bliskom istoku podrazumijeva i razmatranje mogućih implikacija na 'domaćem terenu'. Jer, u SAD kreće dio godine koji je poznat kao 'driving season', a koji podrazumijeva povećan broj putovanja usljed ljeta i raspusta, a time i znatno veću potrošnju goriva.
Američko javno mnjenje, naročito političko, nerijetko zna biti jako osjetljivo kada su u pitanju cijene nafte. Pritom, potrošači u Americi navikli su na relativno umjerene cijene goriva.
Podsjetimo, još tokom prvog mandata, Tramp je često na socijalnim mrežama 'sugerisao' najvećim proizvođačima nafte da pojačaju proizvodnju u cilju pada cijena goriva u doba geopolitičkih nestabilnosti. Međutim, ovaj konflikt je nešto drugo - jer, nije u pitanju proizvodnja nafte, već njen transport, koji bi mogao biti blokiran.
Prema onome što se sada zna, konflikt na Bliskom istoku uzrokovaće nagli rast cijena. Međutim, teško je da bi to moglo potrajati na duže staze, jer je globalna situacija na širem planu, kada je u pitanju industrija nafte, relativno stavbilna.
Prošle sedmice, Međunarodna energetska agencija (IEA) saopštila je kako će globalne zalihe nafte ove godine premašiti potražnju. Pritom, na to naročito utiču tržišta poput Amerike i Kine, gdje se rast potražnje ne očekuje. Uz to, kako procjenjuje IEA, globalna prodaja električnih vozila ove će godine porasti na više od 20 miliona, što takođe utiče na smanjenje potražnje za naftom.
Na kraju, pitanje je - postoji li drastično sumoran scenario, prema kojem bi eskalacija konflikta mogla voditi ka nestašici goriva u Evropi? Najvjerovatniji odgovor je - ne.
