Prema informacijama Guardiana, Evropska komisija ozbiljno razmatra planove prema kojima potencijalne države članice poput zemalja Zapadnog Balkana (uključujući Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu) i Moldavije ne bi imale automatsko pravo veta odmah nakon pridruživanja EU.
Ovo privremeno ograničenje odnosilo bi se na ključne odluke, poput onih u vanjskoj politici ili oporezivanju, koje se trenutno donose jednoglasno.
Ova ideja je posebno relevantna za Crnu Goru, koja se smatra predvodnicom među devet zvaničnih kandidata i teži članstvu do 2028. godine, piše britanski list.
Navode kako nedavni početak rada tehničke grupe za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore signalizira ulazak pregovora u završnu fazu.
Izvori iz EU potvrđuju da bi vremenski ograničena zabrana prava veta mogla biti uključena upravo u crnogorski ugovor o pristupanju, te bi poslužila kao obrazac za sve naredne članice. Iako se ova mjera smatra pravno graničnom, naglašava se njena privremenost kako bi se izbjeglo trajno stvaranje "drugorazrednih članica".
Ideja o zaštitnim mjerama pojavila se nakon teških iskustava s Mađarskom u periodu vladavine Viktora Orbana, čija je proruska vlada u više navrata blokirala ključne odluke EU, uključujući i značajan zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
EU zvaničnici žele osigurati da veća, proširena Unija ne bude paralizovana odlukama jedne države članice.
Dok se Crna Gora službeno ne protivi konstruktivnim zaštitnim mehanizmima, ističu da je konačni cilj punopravno članstvo sa svim pravima i obavezama.
S druge strane, njemački kancelar Friedrich Merz je nedavno pozvao lidere EU na "inovativna rješenja" za Zapadni Balkan, ali i na "pridruženo članstvo" za Ukrajinu, što bi omogućilo učešće bez prava glasa. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno je odbacio tu ideju, insistirajući na potpunom i ravnopravnom članstvu.
Ovo pitanje otvara i širu raspravu unutar EU o reformama, uključujući njemačke napore za ukidanje veta u vanjskoj politici jer se strahuje da nereformirana unija sa više od 35 članica neće moći funkcionisati. Ipak, Evropska komisija strahuje da bi čekanje na konsenzus o reformama moglo dodatno odgoditi proširenje.
