Ekologija

CZIP: EPCG započela radove na Kapinom polju bez ekološke saglasnosti

Kako ističu, i analize energetskih potencijala i studije o biodiverzitetu jasno se podudaraju u ocjeni da Kapino polje mora biti zaštićeno, a ne devastirano solarnom elektranom

CZIP: EPCG započela radove na Kapinom polju bez ekološke saglasnosti Foto: CZIP
Portal AnalitikaIzvor

Centar za Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) saopštio je da je EPCG započeo projekat izgradnje solarne elektrane na Kapinom polju (L1 i L2, B1 i B2), bez prethodno izdate ekološke saglasnosti, jer ova kompanija nije dostavila obavezni Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, što je zakonski uslov za pokretanje bilo kakvih radova.

Iz CZIP-a smatraju da se izgradnja solarne elektrane u Kapinom polju ne smije realizovati, budući da postoje brojni i snažni prostorni, ekološki i zakonski razlozi koji ukazuju da je ova lokacija nepogodna za takvu vrstu intervencije.

„Prema analizi “Mapiranje solarnog i vjetro potencijala u Opštini Nikšić”, koju je objavio Eko Tim i The Nature Conservancy, Kapino polje je označeno kao konfliktna zona za izgradnju energetskih objekata upravo zbog visoke osjetljivosti prostora. Ovu procjenu potvrđuje i Lokalni akcioni plan za biodiverzitet Opštine Nikšić 2024–2029, koji Kapino polje prepoznaje kao potencijalno četvrto RAMSAR područje u Crnoj Gori i budući Natura 2000 lokalitet“, kazali su.

Kako dodaju, Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine ne predviđa Kapino polje kao lokaciju za proizvodnju solarne energije, dok smjernice za prostorno planiranje, razvijene kroz GEF projekat Ministarstva ekologije, ukazuju da se radi o području od posebnog značaja za očuvanje prirodnih vrijednosti koje bi trebalo isključiti iz svih razvojnih planova sa potencijalnim negativnim uticajem na životnu sredinu.

„Kapino polje obuhvata i područje od globalnog značaja za očuvanje ptica – IBA lokalitet “Nikšićko polje”, što dodatno naglašava njegovu biološku i ekološku vrijednost. Iako su u izradi svih relevantnih dokumenata učestvovali predstavnici Opštine Nikšić, Ministarstva ekologije, stručne javnosti i civilnog sektora, preporuke koje su proizašle iz tog procesa se ponovo ignorišu“, poručili su.

Kako ističu, i analize energetskih potencijala i studije o biodiverzitetu jasno se podudaraju u ocjeni da Kapino polje mora biti zaštićeno, a ne devastirano solarnom elektranom ukupne površine od 73,52 ha (L1, L2, B1 i B2).

Posebno je problematično što su, kako kažu, uprkos svim navedenim nalazima i upozorenjima, Urbanističko-tehnički uslovi ipak izdati. 

„U mišljenju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 11. decembra 2024. godine, iako se konstatuje da u obuhvatu SE Kapino polje B2 nema formalno zaštićenih područja, ističe se da prisustvo IBA lokaliteta predstavlja ograničavajući faktor i da je potrebno sprovesti Studiju nultog stanja biodiverziteta“, saopštili su.

Dodatno pojašnjavaju da je u Obavještenju o rezultatima ispitnog postupka za izgradnju SE Kapino polje L1 i L2, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić preporučio je da se razmotri integracija biodiverziteta u projektna rješenja i eventualno izostavljanje pojedinih fotonaponskih sistema.

CZIP je pozvao Elektroprivredu Crne Gore da odustane od ovog projekta, a poseban apel uputili su Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Ministarstvu prostornog planiranja i državne imovine da hitno reaguju. 

Kako su naglasili, energetska tranzicija mora biti usklađena sa zaštitom prirode i principima održivog razvoja. Obnovljivi izvori energije ne smiju postati izgovor za trajno uništavanje prirodnog nasleđa Crne Gore.

„Dijelimo zabrinutost zbog činjenice da je projekat izgradnje solarne elektrane na Kapinom polju pokrenut bez prethodno pribavljene ekološke saglasnosti, čime je zanemarena obaveza definisana kroz Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu. Jednako zabrinjavajući je i izostanak šireg uključivanja zainteresovanih strana, stručne javnosti, lokalnih zajednica i civilnog društva u proces planiranja i odlučivanja“, kazali su iz NVO Eko-tim.

Oni kažu da proceduralne i participativne manjkavosti ovog procesa dodatno produbljuju eroziju već narušenog povjerenja javnosti u institucije. 

„Zabrinjava nas što ovakav pristup može imati dugoročne posljedice, izazvati otpor i blokade i u slučaju budućih, nužnih projekata u okviru energetske tranzicije i dekarbonizacije energetskog sektora, upravo zbog narušenog povjerenja u institucionalni okvir. Zbog toga pozivamo nadležne institucije, a posebno ekološku inspekciju, da hitno izvrše nadzor nad ovim projektom i, u skladu sa zakonom, preduzmu sve odgovarajuće upravne mjere i radnje“, naveli su iz nevladine organizacije Eko-tim.

Portal Analitika