- Crveni krst Crne Gore se pridružuje ovim incijativima, a kroz svoje aktivnosti se trudi da podrži inkluziju izbjeglica u crnogorsko društvo. Uz pomoć svojih partnera, Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, UNHCR-a, Švajcarskog i Italijanskog Crvenog krsta i Ministarstva finansija i socijalnog staranja (CFCU), sprovodimo aktivnosti pružanja psihosocijalne podrške, podrške pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, pristup obrazovanju, učenja jezika, osnaživanja za samozapošljavanje (pisanje CV-a, komunikacija sa potencijalnim poslodavcima) kao i pristup tržištu rada kao jednu od najznačajnijih komponenti inkluzije i osamostaljivanja - navode iz Crvenog krsta.
Da bi se obnovio život u novoj zemlji, kako ističu iz te organizacije, socijalna inkluzija je ključna.
- Proces socijalne inkluzije prvenstveno se dešava na lokalnom nivou. Stoga je promocija dijaloga, razumijevanja i povjerenja između izbjeglica i lokalnih zajednica od suštinske važnosti za osiguravanje socijalne kohezije. Obezbjeđujući im prave mogućnosti, izbjeglice mogu na značajan način doprinijeti izgradnji jačih, otpornijih i otvorenijih društava. Kada se izbjeglicama pruži podrška tokom čitavog procesa socijalne inkluzije i ako im se pruži šansa (putem posla ili volontiranja), oni mogu da daju veliki doprinos zajednicama u kojima borave. Tokom pandemije, mnoge izbjeglice postale su volonteri nacionalnih društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca i bile su na prvoj liniji odgovora i oporavka od COVID-19 - stoji u saopštenju crnogorske organizacije Crvenog krsta.
Oni ističu kako ne smijemo zaboraviti kao jedan od ključnih faktora adekvatne inkluzije jeste i pravo na uspostavljanje porodičnih veza i spajanje porodica. Odvojenost od porodice, ističu iz Crvenog krsta, predstavlja ozbiljan izazov za psihofizičko stanje izbjeglica širom svijeta.
- Koristimo ovaj dan da pozovemo sve relevante aktere da podrže i olakšaju procedure za spajanja porodica za izbjeglice. Crveni krst Crne Gore sprovodi redovne aktivnosti pružanja podrške izbjeglicama, a o procesu inkluzije u Crnoj Gori jedan od naših korisnika, porijeklom iz Azije, kaže - živim u Crnoj Gori već duže od 2 godine i mnogo mi se dopadaju i zemlja i ljudi... Ali i dalje se desi s vremena na vrijeme da me ljudi zagledaju sa sumnjom zbog boje moje kože. Vaš jezik je veoma težak i to mi predstavlja problem kada želim da objasnim ljudima da sam ja isti kao i oni, da želim da živim u miru kao i svi drugi i da budem u mogućnosti da obezbijedim potrebno za sebe - navode oni.
Iako se crnogorsko društvo kroz decenije pokazalo kao humano i otvoreno za sve različitosti a naročito u različitim izbjegličkim krizama koje su kroz godine često pogađale Crnu Goru - poručuju iz Crvenog krsta - ne smijemo zaboraviti da i dalje da radimo na podizanju svijesti o diskriminaciji i ksenofobiji kroz zbližavanje zajednica i učenja jednih od drugih. Kako zaključuju u Crvenom krstu, najbolji preduslov za socijalnu inkluziju je otvoreno društvo bez predrasuda.
