Reagovanje Arhus centra

Crveni alarm za pljevaljske vode: Ulov Soma od skoro trideset kilograma je ekocid i biološki zločin, a ne ribolovački podvig

Povodom nedavnog ulova džinovskog primjerka soma (Silurus glanis) težine oko trideset kilograma u vještačkoj akumulaciji Otilovići, nevladina organizacija Arhus centar uputila je „najoštriju osudu javnosti i direktan šamar nefunkcionalnom sistemu zaštite prirodnih resursa“.  

Crveni alarm za pljevaljske vode: Ulov Soma od skoro trideset kilograma je ekocid i biološki zločin, a ne ribolovački podvig Foto: Arhus centar
Portal AnalitikaIzvor

„Dok trenutni upravljač ovaj ulov skandalozno proslavljaju, slikaju se i medijski ga eksploatišu kao „ribolovački podvig“ i nesvakidašnju turističku atrakciju, stručna i biološka javnost ovaj događaj definiše isključivo kao prvorazrednu ekološku katastrofu i posljednji poziv na uzbunu prije potpunog biološkog sloma“, navodi se u reagovanju.

Mirjana Ristić, koordinator istraživačkih programa u Arhus centru, kaže kako sa stanovišta ihtiologije, nelegalno unošenje Soma i Smuđa (Sander lucioperca) u Otilovićko i Borovičko jezero predstavlja školski primjer akta ekocida. 

„Suprotno laičkim zabludama koje ekološke incidente vezuju isključivo za trenutna zagađenja (poput istorijskih izlivanja nafte ili hemijskih akcidenata na ovim jezerima), nauka je jasna: ovdje je na djelu biološko zagađenje sa trajnim, razarajućim i potpuno nepopravljivim posljedicama po autohtoni ekosistem“, istakla je ona.

Navele je i, kako kaže, četiri ključna dokaza zašto je prisustvo ovih alohtonih predatora ekološki incident najvišeg stepena.

- Som i Smuđ su agresivne, proždrljive mesožderne vrste koje u ovim vodama nemaju prirodnog neprijatelja i nalaze se na vrhu lanca ishrane, tako da su oni monstruozni apex predatori. 

- Ove invazivne nemani svakodnevno desetkuju i proždiru enormne količine mlađi osjetljivih, plemenitih salmonidnih vrsta, tako da su one bukvalno „mašine“ za gutanje autohtone mlađi. 

- Nerazumnim ubacivanjem ovih vrsta vrši se nasilan antropogeni pritisak na lanac ishrane koji je vjekovima bio prirodno neraskidivo vezan za rijeku Ćehotinu i brutalno zatiranje vjekovnog biodiverziteta.

- Na ovaj način direktno su ugroženi opstanak i biološki minimum simbola naših voda, potočne Pastrmke (Salmo trutta), Mladice (Hucho hucho) i Lipljena (Thymallus thymallus) i „guranje“ ovih vrsta u ambis istrebljenja.

„Surova je činjenica da ove grabljivice nijesu dospjele u pljevaljska jezera prirodnim putem, migracijom ili poplavama. Na djelu je kriminalno, ilegalno i „divlje” poribljavanje od strane neodgovornih pojedinaca ili organizovanih interesnih grupa. Ove alohtone vrste ubačene su protivzakonito, bez ikakvih prethodnih naučnih studija, procjena uticaja na životnu sredinu i dozvola države. Rezultat? Već je pričinjena nenadoknadiva šteta kompletnoj autohtonoj ihtiofauni“, naglasila je Ristć.

U Arhus centru, kaže, nijesu ćutali. 

„U prethodna dva navrata zvanično smo alarmirali javnost i institucije da je došlo do izlova manjih primjeraka ovih predatora, što je bio neoboriv dokaz da su se adaptirali i da je počela njihova progresivna i agresivna reprodukcija. Tražili smo hitnu reakciju. Danas, ulov kapitalnog Soma od skoro trideset kilograma je brutalan dokaz da se ove invazivne vrste u pljevaljskim akumulacijama aktivno, masovno i nesmetano razmnožavaju“, upozorava Ristić.

Ističe da je trenutno stanje na terenu ogolilo činjenicu da je sistem zaštite doživio apsolutni krah. 

„Oni koji „gazduju” ribljim fondom na teritoriji opštine Pljevlja dokazali su da nijesu dorasli zadatku, da nemaju ni gram stručnosti da riješe ovaj problem, ili da ga iz nekih ličnih i sumnjivih interesa svjesno tolerišu. Neshvatljivo je i monstruozno da upravljači, kojima je zakonska i moralna obaveza da štite vode, slave ekološku štetu i javno se hvale ulovom koji zapravo predstavlja smrtnu presudu za pljevaljske salmonide. Ovo zahtijeva radikalnu i momentalnu promjenu strategije upravljanja vodama“, poručila je Ristić.

Istakla je kao „za namjerno, ilegalno ubacivanje ovih predatorskih vrsta i krivična djela protiv životne sredine neko konačno mora krivično da odgovara“. 

„Kao najpozvanije i direktno odgovorne za ovaj ekološki slom označavamo, Sportsko ribolovni klub „Lipljen”, koji je u stoprocentnom privatnom vlasništvu četiri lica, a koji se pokazao potpuno nesposobnim da sačuva povjereni javni i državni resurs, ali i te kako sposoban da čuva samo sopstveni, lični interes. Direktorat za ribarstvo, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, kao krovnu instituciju koja je svojim nečinjenjem i ignorisanjem problema dozvolila i aminovala ovaj ekološki kriminal“, navela je Ristić.

Poručuje da Arhus centar traži i da generalna direktorica Direktorata za ribarstvo mr Katarina Burzanović zajedno sa, kako su kazali, svim saučesnicima u ovom neradu, podnese neopozivu ostavku i oslobodi poziciju za stručne ljude spremne da spasu ono što se spasiti može i imenovanje novog generalnog direktora/ce Direktorata za ribarstvo.

„Zato, sa ovog mjesta ultimativno zahtijevamo hitnu izradu i usvajanje sanacionog plana za ove vodotoke, koji mora hitno biti delegiran naučnim institucijama i ihtiološkim stručnjacima. Momentalno pokretanje intezivnih mjera za drastično smanjenje i potpuno uklanjanje ovih predatorskih i invazivnih vrsta kroz permanentan, selektivan i agresivan kontrolisani izlov iz pljevaljskih akumulacija. Da se SRK „Lipljen” pod hitno, bez sekunde odlaganja, oduzme gazdovanje ribljim fondom na teritoriji opštine Pljevlja“, naglasila je Ristić.

Arhus centar poziva i Državno tužilaštvo Crne Gore da na osnovu svih javno dostupnih dokaza i ulova pokrene hitnu istragu. 

„Zahtijevamo da se otkriju, lociraju i procesuiraju svi akteri uključeni u kriminalni lanac krijumčarenja, ilegalnog unošenja preko graničnih prelaza i ubacivanja ovih predatorskih vrsta u vode Crne Gore. Autohtone vrste Ćehotine, njenih jezera i pritoka svedene su na biološki minimum, ako sada ne presiječemo ovaj kriminal, sjutra ćemo imati samo prazne i mrtve vode“, zaključuje se u reagovanju. 

Portal Analitika