Crnogorskim sudovima nedostaje 45 sudija, podatak je Sudskog savjeta na kraju jula 2026. godine. Od tog broja, upražnjena su 3 mjesta predsjednika suda i 42 sudija. Najveći broj nedostajućih sudijskih mjesta je Vrhovnom sudu crne Gore – šest sudija, zatim u Osnovnom sudu u Herceg Novom i Apelacionom sudu Crne Gore- pet sudija, Osnovnom sudu u Bijelom Polju četiri sudije i Višem sudu u Podgorici troje sudija. U Upravnom sudu Crne Gore nedostaje jedan sudija.
Iz Sudskog savjeta kažu da u kontinuitetu ukazuju na problem nedostajućih sudija, pa i nedavno novoizabrani predsjednik Savjeta Dražen Medojević naglasio je da će popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta biti prioritet u radu ovog organa.
„Ističemo da je 17 kandidata za sudije osnovnih sudova završilo inicijalnu obuku, i nakon što Sudski savjet utvrdi njihove ocjene po predlogu Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, Savjet će shodno zakonskoj proceduri izvršiti njihov izbor i raspoređivanje“, odgovorili su na pitanja Analitike iz Sudskog savjeta.
Od početka tekuće godine do 17. jula 2026, Sudski savjet jekonstatovao prestanak sudijskih funkcija za 17 sudija.
„Od toga je pet zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a 12 na lični zahtjev, od čega je tri zbog prelaska na drugu funkciju“, istakli su iz Sudskog savjeta.
Nedostaje i tužilaca, TS radi na rješavanju problema
Situacija nije bolja ni u Tužilaštvu. Tužilački savjet, na sjednici održanoj 16. jula, na osnovu Pravilnika o okvirnim mjerilima rada za određivanje potrebnog broja državnih tužilaca i državnih službenika i namještenika u državnom tužilaštvu, usvojio je Izmjene Odluke o broju državnih tužilaca, koje su objavljene u „Službenom listu Crne Gore“, broj 105/26 od 20. jula 2026. Broj državnih tužilaca utvrđen ovom odlukom iznosi 129, dok je trenutno popunjeno 117 tužilačkih mjesta, odnosno 90,69% od ukupno utvrđenog broja.
„U Vrhovnom državnom tužilaštvu slobodna su tri tužilačka mjesta, dok u Specijalnom državnom tužilaštvu nedostaje deset specijalnih državnih tužilaca. U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici nedostaje šest državnih tužilaca, dok su u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju popunjena sva tužilačka mjesta. Od ukupno 13 osnovnih državnih tužilaštava, njih 11 je u potpunosti popunjeno. U Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu i Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru nedostaje po jedan državni tužilac“, kazali su Analitici iz Tužilačkog savjeta.
Slobodna mjesta po pojedinačnim državnim tužilaštvima utvrđena su, kažu, Planom slobodnih tužilačkih mjesta za period od marta 2026. do marta 2028. godine.
„Na osnovu tog Plana do sada je izabrano devet rukovodilaca državnih tužilaštava, i to osam rukovodilaca osnovnih državnih tužilaštava i rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Takođe, izabrano je šest državnih tužilaca na stalnu funkciju u osnovnim državnim tužilaštvima i jedan državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Takođe, u toku su javni oglasi za izbor rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kao i za izbor dva državna tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici“, kažu iz Tužilačkog savjeta.
Kada je riječ o Specijalnom državnom tužilaštvu, Tužilački savjet je u ovoj godini donio četiri odluke o raspisivanju oglasa za izbor osam državnih tužilaca u tom tužilaštvu, od kojih je jedan postupak trenutno u toku.
Kada je riječ o priprvnicima, tokom 2024. raspisan je oglas za prijem osam pripravnika, dok je tokom 2025. raspisan oglas za prijem deset pripravnika. Po osnovu oglasa raspisanih u 2024. i 2025. godini radni odnos zasnovalo je ukupno 16 pripravnika.
„Tužilački savjet će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na popunu slobodnih mjesta i unapređenje kapaciteta državnog tužilaštva, kako bi se obezbijedilo efikasno postupanje u predmetima i ispunjavanje obaveza koje proizlaz iz pregovaračkog procesa, uključujući obaveze u okviru poglavlja 23 i 24“, navode oni.
Problem sistemski, pravosuđe mora biti konkurentnije
Prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i advokat, smatra da ne postoji samo jedan razlog za ovakvo stanje, već da je riječ o kombinaciji više faktora koji se godinama nijesu sistemski rješavali.
„Prije svega, postupci izbora sudija i tužilaca često traju predugo, pa upražnjena mjesta ostaju nepopunjena mjesecima, a nekada i duže od godinu dana. Istovremeno, povećava se broj predmeta, dok broj nosilaca pravosudnih funkcija stagnira ili se smanjuje zbog odlazaka u penziju ili napuštanja sistema. Pored toga, posao sudije i tužioca danas nosi ogromnu odgovornost, izloženost pritiscima i velikom obimu rada, dok uslovi rada nijesu uvijek proporcionalni tim zahtjevima. Sve to utiče na smanjeno interesovanje za ove profesije“, kaže Vukčević za Analitiku.
Mladi ljudi bi radije u advokate ili kompanije
Studenti Pravnog fakulteta sa kojima je Analitika razgovarala kažu da bi odradili pripavnički staž u sudu ili tužilaštvu, ali većina njih bi birala da karijeru nastavi u advokaturi ili nekoj kompaniji.
Kao razloge navode složenost procesa da se dođe do zvanja sudije i tužioca poput pravosudnog ispita, dodatnog stručnog osposobljavanja, potrebnog iskustva u struci. Oni koji bi se ipak odlučili da krenu tim profesionalnim putem, sebe prije vide kao sudije nego kao tužioce zbog težine i odgovornosti koji tužilaačka funkcija nosi.
Studenti prava, s jedne strane, smatraju da kroz rad u sudstvu i tužilaštvu imaju mogućnost za bolju primjenu prava u praksi te da sama funkcija nosi dozu ozbiljnosti i moći, ali ne vide veliki prostor za profesionalni rast kakav nude advokatura i rad u kompanijama.
S druge strane, plaši ih odgovornost koju funkcije sudije i tužioca nose te nivo posvećenosti koja se od sudija i tužilaca očekuje. Smatraju da je u advokaturi i kompanijama drugačija dinamika i veća mogućnost profesionalnog razvoja. Studenti su saglasni da sudije i tužioci imaju važnu ulogu i da doprinose sigurnosti društva,te da je njihov posao cijenjen i odgovoran. Ipak, smatraju da je cijena za to preveliki pritisak te odgovornost u donošenju teških odluka koje utiču na živote ljudi, a kao manu ističu i izloženost kritikama javnosti.
Vukčević dodaje da mladi pravnici danas veoma racionalno procjenjuju svoje profesionalne mogućnosti.
„Advokatura i notarski poziv često nude veću profesionalnu autonomiju, mogućnost bržeg napredovanja i značajno bolje finansijske izglede. Sa druge strane, put do sudijske ili tužilačke funkcije je dug, selekcioni postupci traju, a nakon izbora slijedi posao koji je izuzetno odgovoran i opterećen velikim brojem predmeta. Mladi žele sistem koji će prepoznati njihov rad i omogućiti predvidivu karijeru. Ukoliko pravosuđe želi da privuče najbolje kadrove, mora postati konkurentnije“, mišljenja je Vukčević.
Nedostatak sudija i tužilaca može uticati na put Crne Gore ka EU
Posljedice nedostatka velikog broja sudija i tužilaca su, kaže Vukčević, već vidljive.
„Kada jedan sudija ili tužilac radi posao za koji su predviđena dva ili tri nosioca funkcije, neminovno dolazi do usporavanja postupaka. Građani duže čekaju na odluke, povećava se broj neriješenih predmeta, a istovremeno raste pritisak na one koji rade“, ističe on.
Važno je, dodaje, naglasiti da većina sudija i tužilaca svoj posao obavlja profesionalno i odgovorno. Međutim, pojašnjava, ni najbolji profesionalci ne mogu dugoročno održavati isti kvalitet rada ukoliko sistem funkcioniše sa ozbiljnim kadrovskim deficitom.
„Zato pitanje broja sudija i tužilaca nije samo organizaciono, već direktno utiče na pravo građana na suđenje u razumnom roku i na kvalitet pravne zaštite“, kaže Vukčević.
Smatra da ova situacija svakako može negativno da se odrazi na zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU
„Poglavlja 23 i 24 nijesu samo pitanje donošenja novih zakona, već prije svega njihove efikasne primjene. Evropska unija kontinuirano prati rezultate pravosuđa – trajanje postupaka, efikasnost sudova, broj zaostalih predmeta i kapacitet institucija. Ako sudovi i tužilaštva nemaju dovoljan broj ljudi da odgovore na svoje nadležnosti, teško je očekivati rezultate koje Evropska komisija traži. Zato pitanje popunjavanja pravosudnih funkcija nije samo unutrašnje kadrovsko pitanje, već i jedno od važnih pitanja evropskih integracija“, upozorava naš sagovornik.
Za rješene potreban široki društveni konsenzus
Rješenje, kaže, mora biti sistemsko.
„Prije svega, potrebno je značajno ubrzati postupke izbora sudija i tužilaca i obezbijediti da upražnjena mjesta budu popunjena bez nepotrebnih zastoja. Istovremeno, neophodno je unaprijediti uslove rada, obezbijediti veći broj stručnih saradnika i administrativnog osoblja, dodatno digitalizovati pravosuđe i smanjiti administrativno opterećenje nosilaca pravosudnih funkcija“, mišljenja je Vukčević.
Dugoročno gledano, upozorava, potrebno je stvoriti ambijent u kojem će najbolji diplomirani pravnici sudijsku i tužilačku funkciju doživljavati kao prestižnu profesionalnu karijeru, a ne kao manje atraktivnu alternativu advokaturi ili notarijatu.
„To podrazumijeva transparentan sistem izbora, jasne mogućnosti napredovanja, adekvatne zarade i institucionalnu zaštitu nezavisnosti i samostalnosti nosilaca pravosudnih funkcija. Na kraju, mislim da je ovo pitanje koje zahtijeva široki društveni konsenzus. Efikasno i kadrovski stabilno pravosuđe nije interes samo sudija i tužilaca, već cijelog društva, jer od njegovog kvaliteta zavisi pravna sigurnost građana, povjerenje investitora i uspjeh Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji“, zaključuje Vukčević.
