Premijer Igor Lukšić je, otvarajući skup, kazao da su statistički podaci dobijeni kroz sistem pravosuđa, dobro analitički obrađeni, polazna su osnova dalje reforme u toj oblasti.
On je podsjetio da je to oblast kojom Crna Gora otvara proces pregovora za članstvo u EU, i čijim će zatvaranjem preći prag i postati punopravna članica zajednice evropskih država i naroda.
„Neko će reći da je ključ ulaska u EU efikasno pravosuđe, ujednačena sudska praksa, jednakost svih pred zakonom i transparentnost rada sudova, što jeste tačno. Ali to je, prije svega, ključ funkcionisanja demokratskog društva, kome smo u Crnoj Gori u potpunosti posvećeni, u kome građani imaju puno povjerenje u pravosuđe“, naveo je Lukšić javila je Mina.
Prema njegovim riječima, uvođenjem savremenih tehnologija Crna Gora utire put ka efikasnijem pravosuđu, čime se ostvaruje povoljnije ekonomsko, poslovno i životno okruženje.
„Okruženje u kojem imamo zadovoljne i sigurne građane, domaće i strane investitore koji će dugoročno doprinositi ekonomskom i socijalnom razvoju crnogorskog društva“, kazao je Lukšić.
Predsjednik Sudskog savjeta Vesna Medenica kazala je da su u Vladi i pravosuđu svjesni da je nezavisno, nepristrasno, profesionalno i efikasno pravosuđe temelj zaštite prava građana, ali i pretpostavka bržeg ekonomskog razvoja Crne Gore.
Ona je podsjetila da su te dvije osnovne pretpostavke sažete su u Strategiji reforme pravosuđa i akcionom planu koji je Vlada usvojila.
„Crnogorsko pravosuđe teži pridruženju EU i u cjelini je spremno prihvatiti njene vrijednosti i standarde, zbog čega je stabilnost pravnog porekta, vladavina prava, efikasnost i transparentnost u radu od ključnog interesa za sve građane Crne Gore“, naglasila je Medenica.
Ona je dodala da Crnu Goru ne dijeli mnogo vremena od otvaranja poglavlja 23 i 24, kroz koja će morati da odgovori sa povećanom efikasnošću i transparentnošću rada pravosuđa i javne uprave.
Prema njenim riječima, Evropska komisija je iskazala sumnju u pogledu pouzdanosti i kvaliteta statistike crnogorskog pravosuđa.
„Međutim, prezentacija radnog Plana za Odjeljenje za IKT i multimediju Sudskog savjeta za ovu i narednu godinu, dovoljno govori o našoj spremnosti brzog generisanja statističkih izvještaja, tačnosti podataka i dostupnosti informacija“, tvrdi Medenica.
Ona je kazala da je Vlada prepoznala da samo jak i pouzdan informacioni sistem u pravosuđu može doprinijeti njegovoj punoj efikasnosti i pouzdanosti, a time i jačanju povjerenja građana kroz potpunu transparentnost.
„Zato je, preko Ministarstva za informaciono društvo, uložila novac kako bi, uz donaciju Kraljevine Norveške, došlo do nivoa Pravosudnog informacionog sistema (PRISS) koji danas imamo, i koji trenutno predstavlja dobru osnovu za njegovu potpunu nadgradnju“, navela je Medenica.
Ona je sa predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (BiH), Miloradom Novkovićem, potpisala Dodatak Memoranduma o saradnji u okviru projekta Jačanje pravosuđa u Crnoj Gori.
Novković je kazao da se pravosudni sistem BiH, koji je neefikasno funkcionisao upotrebom papirnih spisa, za manje od deceniju pretvorio u sistem koji koristi najnaprednija informatička rješenja u Evropi.
„Razmjena iskustava stečenih u razvoju i implementaciji informatičkih rješenja između zemalja u regionu podstiče donošenje kvalitetnih rješenja i unaprjeđenje informacionog sistema svake zemlje pojedinačno“, rekao je on
Novković je kazao da je ta teza već potvrđena uspješnom saradnjom BiH i Crne Gore koja se ogleda u uspostavi sistema pasivnog izvršenja prekršajnih sankcija, registra novčanih kazni i prekršajne evidencije u Crnoj Gori.
„Ovaj sistem je razvijen i uspješno implementiran kroz projekat Jačanje pravosuđa u Crnoj Gori, koji finansira norveška vlada a implementira International Management Gorup (IMG)“, pojasnio je on.
Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković kazao je da je uspostavljanje PRIS-a, kao jedinstvenog sistema za potrebe Ministarstva pravde, sudova, Državnog tužilaštva i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, i njegova dogradnja primjenom najsavremenijih informacionih tehnologija, zajednička potreba i neophodan uslov jačanja efikasnosti crnogorskog pravosuđa.
„Kroz unos i obradu podataka, vođenje propisa i evidencija, razmjenu podataka, obezbjeđenje javnog uvida u rezultate rada pravosuđa, olakšanje mehanizama interne i eksterne kontrole i nadzora rada svih institucija pravosuđa, i iznad svega, jačanje međuinstitucionalne saradnje“, precizirao je on.
Time se, kako je naveo, na najbolji način obezbjeđuje javnost rada pravosuđa i jačanje javnog povjerenja u pravosudne institucije.
