Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca dovelo je u pitanje transparentnost predstojećih izbora za Nacionalni savjet crnogorske nacionalne manjine u Srbiji. Ukoliko se ne obezbijede uvjerljive garancije da su birački spisak i izborni postupak bili pošteni i provjerljivi, najavljuju da neće sarađivati sa novoizabranim sazivom. Istovremeno, pozivaju sva udruženja Crnogoraca u Srbiji da osude i bojkotuju izborni proces.
Pred predstojeće izbore za Nacionalni savjet crnogorske nacionalne manjine u Srbiji, među pripadnicima crnogorske zajednice otvaraju se pitanja o broju upisanih birača, promjenama u njihovoj brojnosti i transparentnosti izbornog postupka, navodi se u saopštenju Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca.
Posebnu pažnju, kako ističu, izaziva utisak da je broj upisanih birača porastao, iako nema očiglednih demografskih promjena koje bi takav rast objasnile. Ocjenjuju da je potrebno utvrditi da li je riječ o većem interesovanju za učešće u radu nacionalnog savjeta, promjenama u evidenciji ili drugim razlozima, i to na osnovu zvaničnih podataka, a ne pretpostavki.
Istovremeno, u dijelu zajednice, kako navode, postoji zabrinutost da bi među upisanima mogli biti i pojedinci čije je interesovanje za crnogorski nacionalni identitet prvenstveno povezano sa političkim okolnostima.
Iz Društva naglašavaju da takve sumnje same po sebi nijesu dokaz nepravilnosti, ali ukazuju na potrebu da se javnosti pruže jasne informacije o načinu formiranja posebnog biračkog spiska i mogućnostima njegove zakonite provjere.
“Svako ima pravo da se nacionalno izjašnjava slobodno, bez pritiska i osporavanja. Međutim, legitimno je očekivati da izborni proces bude uređen tako da građani imaju povjerenje u njegovu pravilnost i rezultate”, poručuju iz „Lovćena“.
Traže jasne informacije o biračkom spisku
Jedno od ključnih pitanja, prema njihovom stavu, jeste dostupnost podataka o biračkom tijelu. Ističu da se zaštita ličnih podataka mora poštovati, ali da ona ne isključuje mogućnost zakonite kontrole i provjere izbornih evidencija.
Zbog toga smatraju da bi nadležne institucije trebalo da pruže jasne informacije o broju upisanih birača, načinu provjere pripadnosti zajednici, uslovima za upis i postupcima za podnošenje prigovora.
Takav pristup, kako navode, ne bi bio usmjeren protiv bilo kojeg pojedinca, njegove porodice ili udruženja čiji je član, već bi doprinio zaštiti birača i kandidata od sumnji koje nastaju kada nedostaju pouzdane informacije.
„Povjerenje u izbore ne gradi se uvjeravanjem da je sve u redu, već mogućnošću da se to i provjeri“, ističu iz Crnogorskog društva „Lovćen“.
Upozoravaju na značaj upravljanja budžetskim sredstvima
U saopštenju se podsjeća da Nacionalni savjet ima važnu ulogu u očuvanju crnogorske kulture, jezika, obrazovanja, informisanja i drugih prava nacionalne manjine. Njegov rad povezan je i sa budžetskim sredstvima namijenjenim ostvarivanju tih ciljeva.
Zbog toga je, prema njihovom stavu, važno ko će činiti Savjet, kakve će prioritete utvrditi i na koji način će upravljati povjerenim sredstvima.
U crnogorskoj nacionalnoj zajednici u Srbiji, kako navode, postoji bojazan da bi nedovoljna transparentnost izbornog procesa mogla dovesti do toga da potrebe Crnogoraca ne budu u prvom planu. Smatraju da je opravdano insistirati na tome da se sredstva koriste namjenski, odgovorno i u skladu sa stvarnim potrebama zajednice.
Istovremeno, izričito navode da za sada nema osnova da se unaprijed tvrdi kako će novac biti zloupotrijebljen ili ostati neraspoređen.
Upravo zbog toga, ističu, javnost rada, jasni kriterijumi i kontrola trošenja sredstava imaju poseban značaj.
“Svaki dinar namijenjen brizi za očuvanje nacionalnog identiteta treba da bude opravdan konkretnim rezultatima: kulturnim programima, knjigama, časopisima, obrazovnim sadržajima i aktivnostima koje povezuju generacije”, poručuju iz „Lovćena“.
Iseljavanje, starenje stanovništva i pitanje nacionalnog identiteta
Crnogorska zajednica u Srbiji suočava se sa izazovima koji su poznati i drugim manjinskim zajednicama, među kojima su iseljavanje, starenje stanovništva, smanjeno interesovanje mladih za učešće u aktivnostima i nedostatak sredstava za kontinuirane kulturne programe.
Zbog toga, smatraju u Društvu, eventualni rast broja upisanih birača treba posmatrati u širem kontekstu.
Postavljaju pitanja da li je riječ o novom interesovanju za nacionalni identitet, da li su ljudi koji ranije nijesu učestvovali u radu zajednice sada odlučili da se aktivnije uključe ili postoje administrativne promjene koje je potrebno dodatno razjasniti.
Odgovore na ta pitanja, kako ističu, mogu pružiti samo provjerljivi podaci i otvorena komunikacija sa nadležnim institucijama.
Naglašavaju da se ničije nacionalno izjašnjavanje ne smije dovoditi u pitanje bez osnova, ali da se interes zajednice ne može svesti samo na broj glasova na izborima.
Ukoliko se izbori održavaju u okolnostima u kojima postoje ozbiljne sumnje u pouzdanost posebnog biračkog spiska, a javnost nema dovoljno mogućnosti da provjeri njegov sadržaj, otvara se pitanje legitimiteta čitavog postupka, navodi se u saopštenju.
„Bojkot se nameće kao oblik protesta“
U saopštenju se ukazuje i na mogućnost da se pojedinci, podstaknuti političkim interesima ili po nečijem nalogu, upisuju kao pripadnici zajednice kojoj ne pripadaju. Iz Društva smatraju da su nadležne institucije dužne da takve sumnje razjasne.
Ukoliko se ne obezbijede uslovi za poštene i provjerljive izbore, ocjenjuju da se bojkot nameće kao oblik protesta i odbijanja da se legitimiše postupak u koji ne postoji povjerenje.
“Crnogorcu ne može biti na čast da do predstavnika svoje zajednice dolazi prevarom, niti da ćutanjem pristaje na to da se nacionalni identitet pretvara u sredstvo za ostvarivanje političkih interesa. Crnogorstvo nije rubrika koju neko popunjava kad mu zatreba, niti broj u biračkom spisku kojim se trguje radi funkcije, uticaja ili budžetskog novca. Ono podrazumijeva i odgovornost prema kulturi, jeziku, istoriji i ljudima u čije se ime govori”, poručuju iz „Lovćena“.
U nastavku saopštenja navode da neće zaboraviti eventualne lažne upise u birački spisak, ukoliko se potvrdi da ih je bilo, niti one koji su ih organizovali ili podsticali. Takođe, ističu da neće zaboraviti one koji bi, uz podršku takvih upisa, došli do mjesta u Nacionalnom savjetu, a ne bi učinili ništa da se sumnje otklone i povjerenje zajednice zaštiti.
Posebno upozoravaju na mogućnost da bi, kako navode, svjesno učešće u takvom postupku omogućilo da o sudbini crnogorskih kulturnih i nacionalnih institucija odlučuju ljudi koji se sa crnogorskim identitetom povezuju samo onda kada im to donosi političku korist.
“Takvi postupci, ako se dokažu, ostaće zabilježeni na neslavnoj stranici naše nacionalne istorije, kao opomena da se nacionalni identitet ne smije koristiti za političku trgovinu i lične interese”, navodi se u saopštenju.
„Lovćen“ najavljuje da neće sarađivati sa novim sazivom
Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca poručuje da, ukoliko pod postojećim uslovima bude izglasan novi saziv Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine, bez uvjerljivih garancija da su upis u birački spisak i izborni postupak bili pošteni i provjerljivi, neće sarađivati sa tako izabranim sazivom, bez obzira na to ko ga bude činio.
Iz Društva naglašavaju da takav stav nije usmjeren protiv bilo kojeg pojedinca niti predstavlja osporavanje nečijeg prava na nacionalno izjašnjavanje.
“To je stav da se povjerenje ne može nametnuti, da se legitimitet ne dobija pukim prebrojavanjem glasova i da se institucija koja predstavlja jednu nacionalnu zajednicu ne može graditi na ovakvim sumnjama koje odgovorni nijesu spremni da razjasne”, poručuju.
Na kraju saopštenja, Crnogorsko društvo „Lovćen“ apeluje na sva udruženja Crnogoraca u Srbiji da javno osude i bojkotuju ovakav izborni proces, kao i da ne sarađuju sa Savjetom koji bi, prema njihovim tvrdnjama, bio izabran glasovima osoba koje se lažno izjašnjavaju kao Crnogorci.
Navodi o mogućim nepravilnostima u biračkom spisku izneseni su u saopštenju Društva, dok bi njihovo utvrđivanje zahtijevalo provjeru nadležnih institucija i zvaničnih izbornih evidencija.
