Da podsjetimo, velika krnja je predatorska vrsta dna Sredozemnog mora. Zbog dugog, neobičnog, složenog životnog ciklusa i sporog trenda obnove populacija, izlov jedinki kraćih od 50 cm zakonom je zabranjen u Crnoj Gori. Ova vrsta je na tanjiru veoma cijenjena, spada u ribu A kategorije, što je jedan od glavnih razloga drastičnog opadanja brojnosti jedinki duž cijelog Mediterana, pa i kod nas.
„Nastavljajući prošlogodišnja terenska istraživanja koja su bila fokusirana na mlađ krnje, ove godine procijenjeno je stanje populacija odraslih jedinki. Po riječima lokalnih ribara i ronilaca, krnja golema postala je jako rijetka u našem moru, što se posebno odnosi na odrasle, starije jedinke (život krnje može biti dug i do 40, 50 godina). Terensko istraživanje potvrdilo je riječi ribara, ali će precizni rezultati istraživanja biti objavljeni krajem godine. Ipak, treba pomenuti da nije zabrinjavajuća situacija samo u vezi sa krnjom, a opisaćemo je riječima ronilaca koji su učestvovali u istraživanju: ,,More nikada nije bilo ovako pusto''“, objašnjavaju iz Crnogorskog udruženja ekologa.
U nekim zaštićenim područjima u Mediteranu populacije krnji cvjetaju, zato što je njenu vrijednost na tanjiru nadmašila vrijednost ronjenja sa ovom vrstom, koja po pravilu nije stidljiva (osim u područjima koja su pod velikim ribolovnim pritiscima); naprotiv: krnja je veoma radoznala, pa dopušta čovjeku da osjeti kako je to biti oči u oči, ruku pod peraje, sa dijelom i nastavkom svakog od nas: divljinom.
„Istraživanje je rađeno u saradnji sa NVO Green Home i NVO Mediteranskim centrom za ekološki monitoring, uz finansijsku podršku Fonda za kritično ugrožene ekosistme, u okviru projekta ,,Podrška lokalnoj zajednici u zaštiti i promociji potencijalnog zaštićenog područja u moru – Katič.’’“, navodi se u saopštenju.
