Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević kazao je da se Ministarstvo odbrane priprema za učešće u NATO misijama borbene gotovosti, a da je za sada u opciji učešće u misiji u Bugarskoj, kao i nastavak angažovanja u sastavu snaga pojačanog isturenog prisustva, u Letoniji.
- Moguće je da će biti još nekog angažovanja, ali će se sigurno u potpunosti ispoštovati odluka Skupštine i naša javnost će o svemu biti pravovremeno i tačno informisana. Situacija je kompleksna, ali nemamo nijednog razloga da u potpunosti ne ispoštujemo objektivnost informisanja - rekao je Lazarević u intervjuu za Pobjedu.
Dužnost načelnika Generalštaba preuzeli ste u vrijeme izazovnih vremena za sve vojnike, pa i za crnogorske. Kako se rat u Ukrajini odrazio na organizaciju u Vojsci?
LAZAREVIĆ: Prilagođavanje organizacione strukture oružanih snaga je konstantan proces, koji najviše zavisi od bezbjednosnih rizika. Nažalost, na istočnim granicama Evrope, u Ukrajini je prije pola godine počeo rat za koji, za sada, nema naznaka da će se skoro okončati.
To se nije očekivalo, mada je Rusija posljednjih godina intenzivirala vježbovne aktivnosti svojih oružanih snaga u zapadnom dijelu teritorije, čime se dalo naslućivati, a neki su i upozoravali, da se zapravo sprema na invaziju Ukrajine. Ovaj rat signal je bezbjednosnim snagama država članica Alijanse da prilagode svoju strukturu i spremnost za brži odgovor, u slučaju prelivanja sukoba i na druge zemlje.
Prateći odluke i aktivnosti Alijanse nakon agresije Rusije na Ukrajinu, u cilju jačanja odvraćanja i odbrane na istočnom krilu, pristupili smo izmjenama u organizaciji Vojske, u namjeri da sistem učinimo još efikasnijim. Isto tako i da, kao i sve druge članice, ponudimo Alijansi više snaga i kapaciteta, kako bi zajedničkim naporima doprinijeli efikasnijoj odbrani članica NATO.
Da bi odgovorili izazovima vremena i bili kredibilan saveznik, neophodno je nastaviti započeti proces modernizacije i jačanja naše Vojske, kroz implementaciju usaglašenog NATO Paketa sposobnosti. Vojska Crne Gore već duži niz godina gradi te kapacitete, razvija sposobnosti, adekvatno se oprema, kako bi naši vojnici odgovorili svim zadacima.
Sva dosadašnja ulaganja u odbrambeni sistem Crne Gore pokazala su se opravdanim. Trudimo se da sa tom praksom nastavimo, potpuno svjesni da jak kolektivni sistem odbrane znači sigurnu i bezbjednu Crna Gora.
NATO je ranije odlučio da će uspostaviti četiri borbene grupe - u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. U kojoj bi od njih mogli participirati crnogorski vojnici i kada?
LAZAREVIĆ: Uspostavljanje ovih borbenih grupa upravo je jedan od odgovora Alijanse na agresiju Rusije na Ukrajinu.
Naglašavam da te borbene grupe nemaju ofanzivni karakter i isključivo su u funkciji odbrane teritorije članica NATO. Pokazanim jedinstvom i sprovedenim mjerama, Alijansa je potencijalnom protivniku jasno stavila do znanja da ne sjedi skrštenih ruku i da neće dozvoliti proširenje sukoba.
U formiranju ovih borbenih grupa srazmjerno učestvuju sve članice NATO. Skupština Crne Gore je, na prijedlog Savjeta za odbranu i bezbjednost, donijela Odluku o učešću do 60 crnogorskih vojnika u realizaciji ovog zadatka. Na nama u Ministarstvu odbrane i Generalštabu je operacionalizacija te odluke. To znači da sa NATO saveznicima pronađemo optimalan način našeg učešća. U tome se kao osnovni kriterijum koristi efikasnost snaga, što znači da će se naši vojnici naći u sastavu one borbene grupe gdje mogu na brz i efikasan način učestvovati u odgovoru na agresiju.
Za sada je u opciji učešće u sastavu borbene grupe koja će biti raspoređena na teritoriji Bugarske, kao i nastavak angažovanja u sastavu snaga pojačanog isturenog prisustva, u Letoniji. Moguće je da će biti još nekog angažovanja, ali će se sigurno u potpunosti ispoštovati odluka Skupštine i naša javnost će o svemu biti pravovremeno i tačno informisana. Situacija je kompleksna, ali nemamo ni jednog razloga da u potpunosti ne ispoštujemo objektivnost informisanja.
Tenzije na Kosovu su ponovo aktuelne, NATO ponavlja da će KFOR intervenisati ukoliko bezbjednost bude ugrožena. Smatrate li da bi moglo doći do većeg konflikta?
LAZAREVIĆ: Prisustvom snaga KFOR-a na teritoriji Kosova obezbjeđuje se sigurnost svih i preventivno sprečava eventualni sukob. To je sa bezbjednosnog aspekta najvažnije, a na političarima je da dijalogom dođu do rješenja. Procjena prijetnji na Kosovu i u regionu je konstantan proces, i sa vojnog i bezbjednosnog gledišta. Siguran sam da NATO ima potpuni uvid u sva dešavanja i da će u slučaju bilo kakvih promjena brzo i efikasno prilagoditi i strukturu i veličinu snaga koje će biti sposobne da obezbijede mir i stabilnost na Kosovu.
Crna Gora ima svog predstavnika u sastavu snaga KFOR, a uskoro, u skladu sa Odlukom Skupštine, uputićemo još jednog pripadnika naše Vojske. To je skroman doprinos, moguće da bi trebao biti veći i značajniji, ali, o tome odlučuje Skupština Crne Gore. U svakom slučaju, na konkretan način doprinosimo sigurnosti u regionu, da rizici od sukoba budu svedeni na minimum.
Ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks, u nedavnom razgovoru za Pobjedu, primjećuje da je pitanje vojnog poligona na Sinjajevini ,,postalo pitanje koje bi veoma lako mogli da iskoriste oni koji imaju političku motivaciju da utiču na odluku na bilo koji način“. Kome je u interesu da politizuje ovu odluku? Da li ste do sada već odlučili da li će na Sinjajevini biti vojni poligon?
LAZAREVIĆ: Gospođa Medoks je u pravu. Mi se trudimo da sve one koji, zapravo, ne žele da Crna Gora ima sposobnu i obučenu, modernu vojsku, demantujemo argumentima. Sigurno ste zapazili da protivnici odluke da vježbovno-strelišna prostorija bude na Sinjajevini, ne predlažu nikakvu alternativu.
U Velikoj Britaniji, zemlji gospođe Medoks, vojni poligoni postoje i u nacionalnim parkovima i u područjima pod posebnom zaštitom. Imamo ponude da posjetimo te lokacije.
U Nacionalnom parku Castlemartin je poligon za vježbe i bojeva gađanja tenkovskih jedinica. U Nacionalnom parku Dartmoor je poligon na kojem se realizuju različiti sadržaji obuke i bojeva gađanja, a na ravnici Salisbury, koja je područje pod specijalnom zaštitom, je poligon na kojem se realizuju isti sadržaji kao na poligonu u NP Dartmoor.
Na tim područjima ima čak i arheoloških nalazišta i istorijskih objekata, staništa zaštićenih vrsta ptica, farmi… Ministarstvo kulture nam je dostavilo još ranije akt Uprave za zaštitu kulturnih dobara u kojem nas obavještavaju da na predloženoj lokaciji na Sinjajevini nema zaštićenih kulturnih dobara, potencijalnih arheoloških lokaliteta, niti evidentiranih dobara.
Onome ko u to sumnja daćemo na uvid rezultate mjerenja uticaja na životnu sredinu. Pored toga, svima koji izražavaju sumnju, nudimo da obiđu vojne poligone u Austriji i Velikoj Britaniji i da se uvjere da se u tim državama vojni poligoni nalaze u okviru nacionalnih parkova.
Odluka da se na području Sinjajevine formira vježbovno-strelišna prostorija nije donijeta ni provizorno ni proizvoljno, niti preko noći. Time se Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore bave već skoro deset godina i tek nakon duge i stručne analize, kao i komunikacije sa relevantnim institucijama, došlo se do zaključka da je ovo jedina lokacija u Crnoj Gori koja zadovoljava sve kriterijume. Ponavljam, niko od kritičara ovog rješenja nije predložio alternativu. Sve zemlje koje imaju vojsku, imaju i poligone na kojima se vojska obučava.
Vojsci Crne Gore neophodan je poligon za vježbe, jer bez njega ne može biti obučena, niti na adekvatan način odgovoriti zadacima i misijama. Na iznalaženju rješenja radilo je više naših vlada. Vježbovni poligon je apsolutna potreba svake vojske, a zaštita životne sredine je i naša obaveza, kojoj smo potpuno posvećeni. Ne mislite valjda da Vojska i njeni pripadnici nijesu svjesni značaja zaštite životne sredine i interesa građana?
Mi smo intenzivirali komunikaciju sa građanima koji gravitiraju području Sinjajevine i u direktnim i konstruktivnim razgovorima im pojašnjavamo ulogu vojske i našu namjeru - a to je da štitimo državu i građane, ali i životnu sredinu. Vojska je snažno posvećena ovim pitanjima i tako će biti i ubuduće.
U Crnoj Gori se obučavala JNA, koja je na našoj teritoriji imala višestruko više vojnika nego što danas ima Vojska Crne Gore. Niko ne pita koliko košta to što naši pripadnici moraju da idu u druge zemlje kako bi vježbali? I u tim zemljama vrše se ispitivanja zemljišta i vode, uticaj na eko sistem.
Od Vojske se traži i opravdano očekuje da bude organizovana i profesionalna, da je na prvoj liniji pomoći civilnim institucijama i građanima, što jeste jedna od njenih misija a, sa druge strane, onemogućava joj se da ima prostor za vježbe, država joj ne pruža ni osnovne uslove rada.
Da budemo jasni: vojni poligon za svoje oružane snage jedan je od osnovnih pokazatelja nezavisnosti i samostalnosti države za pripremu tih snaga za njenu odbranu. Vojsci Crne Gore moraju se stvoriti svi neophodni uslovi da ispuni Ustavom jasno definisanu ulogu. Za sve misije koje su Ustavom date u nadležnost Vojsci, poligon je pitanje koje ne trpi ni prolongiranje, ni politizovanje. Vojska bez kadra, naoružanja i opreme, kao i poligona za obuku, ne može biti sposobna da ispuni svoje zadatke.
Kako uopšte neko može vjerovati onima koji žele kompromitovati našu vojsku i njene pripadnike, vojnike koji skoro svakodnevno rizikuju i svoje živote u borbi protiv vatrenih stihija, pandemija ili spašavajući ljude po crnogorskim vrletima?
Ministarstvo odbrane zalagaće se za interese Vojske Crne Gore, u skladu sa propisima. Treba biti svjestan da se ti interesi poklapaju sa interesima Crne Gore. Vojska Crne Gore ne postoji ni za jednu političku struju ili interesnu grupu. Ona je jedan od ključnih stubova države, njenog suvereniteta i teritorijalng integriteta i mora imati poligon.
Da li je još na snazi plan Ministarstva odbrane da za dva patrolna broda izdvoji 50 miliona eura? Da li ste već ugovorili kupovinu ovih plovila i sa kim?
LAZAREVIĆ: Prioritet je, kao i do sada, realizacija ciljeva sposobnosti, a svakako da će se voditi računa i o nacionalnim potrebama.
Naše parče Jadranskog mora i naša obala moraju biti bolje zaštićeni. Za to nadležnost i odgovornost, pored Vojske, imaju i druge institucije Crne Gore.
Nakon kapitalnih ulaganja u Vazduhoplovstvo i Kopnenu vojsku, na red je došla Mornarica. Pored nabavke patrolnih čamaca, koja je u toku, a koji će služiti za brza reagovanja na kraćim distancama od obale, planiramo da kupimo dva patrolna broda. Računam da konačno rješenje nije daleko. Kada do njega dođemo, sa posebnim zadovoljstvom ćemo informisati javnost. To je momenat koji naši mornari dugo čekaju i odavno zaslužuju.
Očekujem i da ćemo se vrlo brzo riješiti starih plovnih sredstava. Naša želja je da mladi ljudi na vrijeme prepoznaju svoju šansu za zaposlenje u Mornarici, za službu na novim čamcima i brodovima. Plovila će biti posljednja riječ tehnike i zahtijevaće se da na njima rade stručnjaci iz različitih oblasti.
Po izboru kompanije i početkom proizvodnje, krenućemo sa promovisanjem zaposlenja i odabirom kadra koji će povremeno pratiti proces proizvodnje brodova, jer je to najbolji način obuke. Realizacijom ovih nabavki, uz adekvatnu obuku ljudstva, značajno ćemo unaprijediti sposobnosti Mornarice, bezbjednost i sigurnost našeg mora.
