Srzić je učestvovao u izradi Bazne studije i idejnih rješenja za revitalizaciju plaža Mogren, Sutomore, Pržno i Petrovac koje je zahtijevalo Morsko dobro.
Prema njegovim riječima, erozija plaža i uopšte granuliranih površina u uskom obalnom području posljedica je istovremenog i dugotrajnog učinka više faktora.
(Ne)ravnoteža
"Sve intenzivniji antropološki uticaj kroz urbanizaciju, pretjeranu izgrađenost u obalnom području, neodržavanje i parcijalno ili potpuno zatvaranje bujičnih potoka narušilo je prirodno prihranjivanje plaža što je dovelo do nepostojanja ravnoteže prihrane i odnosa materijala pod djelovanjem mora. Ako dodamo tome i klimatske promjene koje, između ostalog, dovode do sve većih ekstrema u monitoringu meteoroloških i okeanografskih parametara, jednostavno se zaključuje da je prirodna prihrana drastično smanjena ili u potpunosti lokalno onemogućena", kazao je Srzić.
On je dodao da postoje istovremeno i uticaji koji rezultiraju intenziviranim, gibanjem sedimenta od kojih su plaže izgrađene.
"Za posljedicu se uočava narušena ravnoteža i prirodne plaže u tom režimu nemaju dugoročnu samoodrživost", kazao je sagovornik Pobjede.
On ističe da je i porast nivoa mora nešto o čemu se intenzivno priča i na čemu svjetska naučna zajednica kontinuirano radi.
"Svaki rezultat je hvale vrijedan, ali osim rezultata i objave podataka o godišnjem povećanju nivoa mora, potrebno se informisati o pristupu, metodologiji i pretpostavkama koje su dovele do prognoza o porastu nivoa mora. Neupitno je kako je globalan trend povećanja nivoa mora prisutan i logično je zaključiti da će se usljed toga dio obalnih područja naći pod morem u budućnosti. Na čovjeku i struci je da identifikuje, prepozna i riješi problem. Moramo biti svjesni kako živimo u izrazito dinamičnom okruženju koje je promjenjivo u vremenu i koje zahtijeva prilagođavanje", kazao je Srzić.
Po njegovim riječima, plaže će nestati ili će se održati, ali sve zavisi od čovjeka i struke.
"Ukoliko se bude radilo na monitoringu, analizama, istraživanjima i rješenjima, možemo očekivati dugoročan rezultat u kojem će izgled i visinski položaj plaža evoluirati i biti održiv uz određenu cijenu" kazao je Srzić.
Sistemski pristup
Govoreći o eroziji crnogorskih plaža istakao je da je rješenju trebalo pristupiti sistematski, a to nije moguće preko noći.
"Plaže nijesu ni nastale u jednoj godini, ali nijesu ni nestale u jednoj godini, isto kao što problem nestajanja plaža nije detektovan unazad godinu. Prvo je trebalo obrazovati kadar koji će razviti kompetencije i odgovarajuće kvalifikacije za probleme obalnog inženjerstva s naglaskom na analize transporta sedimenta u morskom okruženju, oblikovanje, projektovanje i izvođenje plaža, planiranje i definiciju postupaka stabilizacije plaža", tvrdi Srzić, smatrajući da stručni profili za rješavanje erozija plaža Crnoj Gori nedostaju.
Naglasio je da bi za formiranje studijskog programa obrazovanja stručnjaka i dovođenje prve generacije do kraja moralo proći barem pet godina, dok bi sticanje iskustva i znanja tokom radnog odnosa osobe tog profila zahtijevalo minimalno još pet godina.
"Dakle, govorimo od oko 10 godina od danas što je jasna indicija da je kasno", kazao je Srzić smatrajući da rješenja treba tražiti što prije.
Značaj proljećne prihrane plaža
Po njemu, važno je i da prihranu plaže strateški treba sprovoditi u proljeće, tokom marta i aprila, prije turističke sezone.
"Na taj način ostavlja se dovoljno vremena do početka sezone i pijesak će biti ispran pod djelovanjem talasa, a ujedno će se u slučaju primjene lomljenog kamena kao granulata za prihranu, pod djelovanjem mora u određenoj mjeri oblikovati oštre ivice granulata. Postupak procjene uticaja na životnu sredinu treba u pravoj mjeri da kvantifikuje eventualne uticaje intervencija u obalnom pojasu, definiše mjere zaštite i kontroliše njihovu implementaciju", smatra prof. Srzić.
Takođe, tvrdi da se puno korisnog, u pogledu činjenica vezanih za nestajanje i obnovu plaža u izvornom obliku, može saznati od domicilnog stanovništva.
"Ovo je vrlo čest pristup, ali isključivo kao posljedica nepostojanja sistema monitoringa plaže, a podaci služe kao ulaz u analize koje će odvesti do detekcije problema i definicije dinamičkih svojstava obalne crte u obuhvatu plaže. Tek nakon toga logično je odabrati prikladnu mjeru i kroz projektnu dokumentaciju i izvođenje implementirati je u obuhvat", smatra Srzić.
On ističe da se pristup revitalizacije razlikuje za velike i male plaže. Kako je naveo, na većim plažama, kao na primjer na plažama Sutomore i Žukotrlica, prisutna je veća količina materijala pa je njegovo gibanje pod djelovanjem talasa intenzivnije, primarno zbog veće količine sedimenta koje učestvuje u transportnim procesima.
"Količina materijala zavisi od veličine dominantnog zrna: tako će u uslovima ravnoteže plaže od krupnog šljunka manje biti podložne promjenama od pješčanih plaža. Za razliku od spomenutih plaža, Petrovačka plaža, koja je značajno manja, pokazuje puno veću osjetljivost na talase trećeg i četvrtog kvadranta. Tako se za vrijeme juga detektuje smanjenje površine lica plaže u istočnom djelu, dok talas drugog i trećeg kvadranta rezultira gibanjem nanosa sa zapada prema istoku što je vidljivo kroz veću širinu lica plaže na zapadnom dijelu plaže u tim uslovima", objasnio je Srzić.
Ada Bojana: Pitanje koje zahtijeva detaljnije analize
U pogledu problema erozije plaže Ade Bojane prof. Srzić smatra da je jasno da je rijeka Drim svojim prirodnim režimom značajno definisala hidrološke uslove Bojane, barem do puštanja u pogon hidroelektrana.
"Poslije izgradnji brana, Drim je regulisan, a pronos nanosa je smanjen. Tome u prilog ide činjenica da hidrološka svojstva Bojane nijesu promijenjena kao u slučaju Drima, upravo iz razloga što je velikim dijelom toka u području uspora mora", kazao je Srzić.
On podsjeća da je Ada Bojana vrlo specifično područje koje zahtijeva detaljne analize s ciljem odabira najprikladnijeg načina usporavanja smanjenja širine „lica“ plaže i očuvanje tog područja.
"Nasipanje pijeska iz zapadne grane dotoka kojoj sam imao prilike prisustvovati na licu mjesta, ukazuje na velike količine izvađenog materijala koji je prema izgledu pogodan za prihranu Ade Bojane. Međutim, uz izostanak prirodnog prihranjivanja Bojane sedimentom, jasno je kako je količina pijeska u zapadnoj grani dotoka ograničena", objašnjava Srzić.
