Pred neposredne izbore za Nacionalni savjet crnogorske nacionalne manjine 8. novembra, Crnogorska partija upozorava da će novi Savjet biti izabran iz Posebnog biračkog spiska (PBS) čiji integritet crnogorska zajednica nema mogućnost da provjeri, saopštili su iz Crnogorske partije u Srbiji.
Kako navode, na njihov zahtjev da PBS bude otvoren za javnost, uz zaštitu osjetljivih podataka, Ministarstvo je odgovorilo negativno, ali im je dostavilo statistički pregled spiska po lokalnim samoupravama.
“Ti podaci nijesu otklonili sumnje – naprotiv, otvorili su nova pitanja. Evo nekoliko primjera. Prema Popisu stanovništva 2022., u Koceljevi se kao Crnogorac izjasnio jedan građanin, a u biračkom spisku ih je 69. U Osečini je odnos 1 prema 50, u Ljuboviji 3 prema 47, u Bogatiću 5 prema 75, u Ljigu 5 prema 54, u Mionici 6 prema 64, u Vladimircima 7 prema 48, itd… Pri tome, popisni podaci obuhvataju cjelokupno stanovništvo – i odrasle i djecu – dok Poseban birački spisak mogu činiti samo građani sa biračkim pravom”, piše u saopštenju.
Dodaju da, ovakva odstupanja su dovoljan razlog da država objasni kako je takvo biračko tijelo nastalo.
“Umjesto odgovora imamo zatvoren spisak iz kojeg će biti izabrana institucija koja treba da predstavlja Crnogorce u Srbiji. Problem nije samo u tome. Ista politička struktura osam godina upravlja Nacionalnim savjetom. Za to vrijeme broj građana Srbije koji se izjašnjavaju kao Crnogorci pao je za gotovo polovinu. U ambijentu ubrzane asimilacije i kontinuiranog relativizovanja crnogorskog nacionalnog identiteta, savjet je morao biti njegova prva linija odbrane. Nije bio. Dok se njegovo rukovodstvo uključivalo u političke, društvene i vjerske sporove u Crnoj Gori, u Srbiji je ćutalo kada je trebalo institucionalno reagovati na diskriminaciju, negiranje i anticrnogorske narative u javnom prostoru”, ističe se u saopštenju.
Crnogorski jezik danas se, kako kažu, ne izučava ni u jednoj školi, čak ni kao izborni predmet sa elementima nacionalne kulture.
“Vrbas, u kojem Savjet ima sjedište od osnivanja, ostao je simbol institucionalnog neuspjeha: godinama je postojao zakonski osnov za uvođenje crnogorskog jezika u službenu upotrebu, ali je to pravo ostalo neostvareno. Za razliku od drugih, crnogorska zajednica nema izgrađenu mrežu obrazovnih i kulturnih ustanova od posebnog značaja koja bi odgovarala njenim potrebama i istorijskom prisustvu u Srbiji”, poručuje se u saopštenju.
Kako naglašavaju, ljudi koji su prethodnih osam godina činili rukovodeću strukturu Savjeta zato nose političku i moralnu odgovornost za nemjerljivu štetu nanesenu nacionalnom, jezičkom, kulturnom i duhovnom identitetu crnogorske zajednice.
Dodaju da, njihov bilans ne može se mjeriti brojem saopštenja, fotografija, prijema i fingiranih manifestacija, već pitanjem šta je poslije njih ostalo trajno zaštićeno i izgrađeno za crnogorsku zajednicu. Odgovor na to pitanje danas je poražavajući.
Dodaju i da, izbori 8. novembra će se održati i novi Nacionalni savjet će biti izabran.
“Ali time neće biti završeno pitanje Posebnog biračkog spiska. Nastavićemo inicijative za promjenu zakonskog okvira i njegovo otvaranje. Razlog je više nego logičan, ko želi da koristi posebno pravo da bira i bude biran u ime jedne nacionalne zajednice, mora biti spreman da se toj zajednici javno predstavi. Ko god bude činio novi Nacionalni savjet, CP će od prvog dana pratiti njegov rad, trošenje javnih sredstava i rezultate u oblasti jezika, obrazovanja, kulture, informisanja i zaštite crnogorskog identiteta, i o tome govoriti javno, jasno i bez političkog kalkulisanja”, zaključuje se u saopštenju.
