Jer, ledenjaci na Zemljinim polovima tope se brže no ikad, a manje ledenjaka znači viši nivo mora i neizvjesnu sudbinu obalnih gradova, pa čak i ponekih egzotičnih ostrvskih država.
Dojče Vele objavio je tekst o tome, intervjuišući Ivicu Vilibića sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji ističe kako istraživanja nepobitno dokazuju da Jadransko more raste i da će nastaviti rasti: "Nakon zadnjeg ledenog doba nivo Sredozemnog mora je porasla stotinjak metara. U zadnjih dvije hiljade godina Sredozemlje je poraslo dva metra. To su prirodne promjene nivoa mora koje nastaju zbog prilagođavanja Zemljinog eko sastava, kao i zbog vertikalnog pomicanja kontinentalnih ploča. U zadnjih stotinjak godina Jadransko more je poraslo otprilike 15 do 20 cm, kao i Sredozemno, ali manje nego što su rasli okeani."
Dioklecijanovi podrumi pod morem?
No, ako se nastave negativni trendovi, Jadran će i dalje rasti, upozorava Vilibić. On kaže da je otapanje ledenjaka zabilježeno u posljednjih desetak godina naročito intenzivno bilo u zadnjih pet do šest godina: "U zadnjih 15-ak godina Sredozemno more ubrzalo je svoj porast, ali efekt otapanja ledenjaka još uvijek nije vidljiv u Jadranu. Porast mora dakle još uvijek nije dramatičan, ali je pitanje što će biti u budućnosti."
Vilibić smatra da će, ako se ledenjaci nastave otapati ovakvom brzinom, nastati veći problemi u globalnim okeanima, a i u Jadranu.Prema tome, zanimalo nas je hoćemo li u dalekoj budućnosti Split, Zadar ili dolinu Neretve obilaziti u ronilačkom odijelu? Vilibić ističe kako takav rasplet nije vjerojatan, ali priznaje da bi porast Jadrana mogao zadavati glavobolje: "Na sreću, nemamo problem poput Maldiva, jer su oni i druge otočne države u Pacifiku nastali na koralnim grebenima, a koralni grebeni vrlo su niski. Najviši vrh jedne takve države može biti samo nekoliko metara iznad srednjeg nivoa mora. Mi na sreću imamo planine, imamo razvijenu obalu. Ali, ako nivo mora poraste u narednih stotinu godina za jedan metar, moglo bi doći do plavljenja Diklacijanovih podruma ili samih obalnih područja."
Posljedice moguće i u dolini Neretve
Posljedice globalnog zatopljavanja mogli bi osjetiti i stanovnici u dolini Neretve. "Jedan drugi problem su rječne delte i estuariji. Primjerice, delta rijeke Neretve je niska i more već sad u prizemnim slojevima ulazi skoro do Metkovića. U slučaju porasta nivoa mora, doći će do zaslanjenja zemljišta oko Neretve i ono više neće biti pogodno za obradu i za uzgoj poljoprivrednih kultura", dodaje Vilibić, te ističe kako su klimatske promjene procesi koji se ne događaju preko noći, već u dimenzijama koje traju decenijama i vjekovima.
