Đurović je gostujući na Gradskoj TV posebno govorila o stavu komesara za proširenje Olivera Varheljija i podsjetila na njegov odgovor u Evropskom parlamentu o tome kako do 2024. godine i kraja svog mandata vidi Zapadni Balkan.
"On je rekao da vidi da će Sjeverna Makedonija i Albanija pregovarati, da će Kosovo dobiti viznu liberalizaciju, da će se situacija u BiH konsolidovati i da će jedna zemlja biti vrlo blizu da uđe, a to će biti Srbija. Vidite, ja kao građanin Crne Gore sam se osjećala potpuno potcijenjeno i zaboravljeno, jer se on uopšte nije izjasnio o nama. On nas nije uopšte prepoznao u toj priči o percepciji Balkana", kazala je Đurović u emisiji "Hej Sloveni".
Đurović navodi još jedan detalj koji odslikava odnos Varheljija prema Crnoj Gori.
"Prije par sedmica on je Direktorat za Crnu Goru koji je bio prvi po sistematizaciji za Zapadni Balkan, ukinuo. Sad je to regionalni, i taj naš šef koji je bio za Crnu Goru vodi neke regionalne strategije, a mi smo pripojeni ponovo Srbiji i sad smo opet zajedno.
Šef je naravno koleginica koja je vodila Srbiju od 2015. godine i koja duboko poznaje situaciju u Srbiji.
I cijeli taj tim je tim za Srbiju, a Crna Gora je upala tu kao neki autsajder. Tako da je to neki glas koji mi govori da smo mi na njegovoj listi prioriteta u tom proširenju zemlja drugog reda", ocijenila je Đurović.
To se vidjelo i u posljednjem izvještaju EK, koji je pozitivan za Srbiju i nakon koga su toj zemlji najavljena dva nova pregovoračka klastera.
Crna Gora sa druge strane stagnira u tom procesu.
"Crna Gora ima dvije političke konferencije u zadnjih 12 mjeseci i ima jedno veliko breme poglavlja vladavine prava i dok se toga ne riješimo nama je poruka jasna da nema napretka u pregovorima. Ali, hoću da kažem da bi glas Crne Gore mogao da bude malo jači, znate. Ne za prečice, nego za malo ravnopravniji status. Od nekog epiteta da smo lider, svetionik, ili već ne znam koje smo godinama nosili titule - sad to više niko ne pominje", kazala je Đurović.
