U ovom trenutku, Crna Gora ne planira povećanja broja pripadnika Vojske Crne Gore u misiji KFOR na Kosovu, a o svakoj eventualnoj izmjeni na planu doprinosa snagama KFOR-a, neophodno je da Skupština donese odluku, na prijedlog Savjeta za odbranu i bezbjednost. To je Pobjedi saopšteno iz Ministarstva odbrane, na pitanje da li, usljed krize na sjeveru Kosova, planiraju da povećaju broj vojnika u toj misiji, imajući u vidu da su to učinile i pojedine zemlje saveznice.
Više od 130 dodatnih vojnika iz Rumunije stiglo je na Kosovo u petak (13. oktobra 2023) kako bi dodatno ojačali mirovnu misiju NATO snaga na Kosovu, pored dvije stotine britanskih vojnika raspoređenih ranije ovog mjeseca. Do raspoređivanja ovih dodatnih trupa došlo je nakon nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i povećanih tenzija u regionu.
Crna Gora, ipak, kako tvrde u Ministarstvu odbrane, za sada neće povećati broj pripadnika Vojske u toj misiji.
"Crna Gora učestvuje u misiji NATO na Kosovu od 18. oktobra 2018. godine. U sastavu KFOR-a, trenutno su raspoređeni jedan oficir i jedan podoficir Vojske Crne Gore, na osnovu Odluke Skupštine Crne Gore o učešću pripadnika VCG u NATO misiji na Kosovu, od 5. jula 2018. godine. U ovom trenutku se ne planira povećanje našeg angažmana na Kosovu, a o svakoj eventualnoj izmjeni na planu doprinosa snagama KFOR, neophodno je da Skupština donese odluku, na prijedlog Savjeta za odbranu i bezbjednost", kazali su iz resora kojim rukovodi Filip Adžić.
Rade koliko mogu
Naša zemlja, kažu u Ministarstvu, u potpunosti podržava NATO napore na Kosovu, koje Alijansa sprovodi u saradnji sa drugim međunarodnim akterima, prvenstveno Evropskom unijom i Ujedinjenim nacijama, na planu očuvanja sigurnog i bezbjednog okruženja na Kosovu.
"Pored toga, kao punopravna članica Alijanse, Crna Gora se zalaže za pronalaženje trajnog rješenja za Kosovo, mirnim putem i povratak Beograda i Prištine dijalogu, pod pokroviteljstvom Evropske unije, što je od ključnog značaja za dugoročnu stabilnost Zapadnog Balkana", ocjenjuju u Ministarstvu.
Upitani da li bi odlukom da povećaju broj vojnika, dokazali svoju posvećenost Alijansi, u Ministarstvu odbrane kažu da se u NATO ne vrednuju doprinosi saveznica pojedinačnim zadacima, već da se ,,u duhu jedinstva i solidarnosti, cijeni sveukupan odgovoran pristup i doprinos kolektivnim naporima na planu realizacije tri ključna zadatka Alijanse“.
"NATO članice daju doprinos u skladu sa svojim mogućnostima i kada su u prilici da to učine. Shodno tome, to što trenutno ne planiramo da povećamo broj pripadnika VCG angažovanih u NATO misiji na Kosovu, neće umanjiti ugled i kredibilitet Crne Gore u evroatlantskoj zajednici, uzimajući u obzir veliki doprinos koji dajemo u borbenim grupama u Letoniji i Bugarskoj, učešće u dvije NATO misije, nivo planiranih budžetskih izdvajanja od dva odsto BDP za potrebe odbrane, kao i posvećenost izgradnji vojnih i odbrambenih kapaciteta, kao i kontinuiran rad na jačanju spremnosti i interoperabilnosti jedinica VCG", zaključili su u MO.
Kneževićeva prijetnja Injac
Prethodni pokušaj da se poveća broj vojnika u misiji KFOR bio je neuspješan, jer je tadašnji predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević, zaprijetio bivšoj ministarki odbrane Oliveri Injac, da će Demokratski front pokrenuti interpelaciju ministarke odbrane Olivere Injac i premijera Zdravka Krivokapića ukoliko se vlada odluči da pošalje crnogorske vojnike u misiju KFOR na Kosovu.
"Mi smo glasove 30. avgusta dobili na jasnim pozicijama koje štite duhovni, istorijski i nacionalni identitet srpskog i crnogorskog naroda. Vi radite kako mislite da treba, do kad će to biti vidjećemo. Ali ako se odlučite da šaljete vojnike suočićete se najmanje sa interpelacijom Demokratskog fronta, podrškom nikako", rekao je tada Knežević.
On je tada kazao da je učešće crnogorskih vojnika u misiji na Kosovu „najveća sramota Vojske Crne Gore od njenog nastanka“.
"Svaki put ću glasati protiv slanja naših vojnika jer je Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije", rekao je Knežević.
Na kraju se o pomenutom prijedlogu nije ni glasalo, a Crna Gora je ostala na dva vojnika u misiji.
Sve i da su aktuelne vlasti odlučile da, u svjetlu najnovijih dešavanja na Kosovu, pošalju vojnike u misiju, to ne bi moglo biti realizovano jer Savjet za odbranu i bezbjednost od jula ne može da zasijeda i donosi ključne odluke koje se tiču komandovanja Vojskom Crne Gore i bezbjednosne situacije u državi.
Savjet, koji čine šefovi države, parlamenta i vlade ne može da se sastaje, jer sjednicama moraju da prisustvuju sva tri člana i da jednoglasno donose odluke, shodno svom Poslovniku o radu. S obzirom na to da Skupština od jula nema predsjednika, rad ovog tijela je faktički blokiran.
KFOR na Kosovu ima 4.487 vojnika, najviše iz Italije
U sastavu KFOR trenutno ima 4.487 vojnika, od kojih najviše iz Italije - 869, saopšteno je iz ove vojne misije na Kosovu i Metohiji.
Na drugom mjestu po brojnosti su vojnici Sjedinjenih Država kojih ima 593, slijede mađarski pripadnici 433 i turski kojih trenutno ima 369.
Austrija ima 271 vojnika u KFOR, Grčka 260, Poljska 245, Švajcarska 190, Hrvatska 151, Bugarska 142, Letonija 136, Slovenija 91, Albanija 89 vojnika, Rumunija 214, Finska i Njemačka po 70.
