Crna Gora možda neće uspjeti da precizno prevede sve zakone EU prije nego što se pridruži Uniji. Evropska komisija razmatra nekoliko mogućnosti za privremeno izuzeće, uključujući da zemlji u međuvremenu bude omogućeno da koristi neki od postojećih jezika EU, piše Euronews.
Crna Gora ima za cilj da postane 28. članica EU do 2028. godine. Ali prije toga mora usvojiti i prevesti takozvani acquis, desetine hiljada zakona EU koji čine pravni okvir Unije. Brisel je sve zabrinutiji da Crna Gora neće završiti taj posao na vrijeme.
„Crna Gora će morati da obezbijedi prevode acquis-a na svoj službeni jezik prije pristupanja i moraće da obuči dovoljan broj prevodilaca i tumača potrebnih za pravilno funkcionisanje institucija EU nakon pristupanja“, navodi se u pregovaračkom okviru zemlje sa EU.
Podgorica je značajno uložila u svoje administrativne kapacitete i uvjerava da će posao biti završen na vrijeme. Međutim, Evropska komisija već je počela da razmatra rezervne planove, rekli su zvaničnici EU za Euronews.
Razlog za to je što Hrvatska izražava zabrinutost zbog kvaliteta nekih prevedenih pravnih tekstova. Zagreb je u bilateralnom sporu sa Crnom Gorom, što bi moglo da odloži čitav proces pristupanja.
Od kada se Hrvatska, najnovija članica Unije, pridružila 2013. godine, obim zakonodavstva EU gotovo se udvostručio.
Zemlje kandidati moraju prevesti sve relevantne propise EU na svoj budući službeni jezik. Institucije EU odgovorne su samo za konačnu provjeru prije objavljivanja u Službenom listu u trenutku pristupanja.
Prevođenje je takođe samo dio jezičkih priprema. Neke zakone potrebno je prilagoditi institucionalnom kontekstu zemlje kandidata, na primjer tako što će se odrediti koji će organi biti nadležni za nadzor.
„Službe Komisije su u redovnom kontaktu sa Crnom Gorom i prate tempo rada u tom pogledu“, rekao je portparol Komisije za Euronews.
Komisija procjenjuje nekoliko mogućnosti za eventualno izuzeće, uključujući i to da Crnoj Gori bude omogućeno da koristi drugi službeni jezik EU dok ne dobije dovoljno vremena da popuni praznine i precizno prevede preostalo zakonodavstvo.
Na Podgorici bi bilo da izabere, ali hrvatski je očigledan kandidat. To je jedini službeni jezik EU koji dijeli iste osnovne karakteristike i razumljiv je govorniku crnogorskog jezika.
„Crnogorski standardni jezik pripada istom dijalekatskom kontinuumu kao bosanski, hrvatski i srpski standardni jezici, te su svi oni međusobno razumljivi“, navodi se u nedavnoj studiji o crnogorskom jeziku.
Ipak, ovo je samo jedna od nekoliko mogućnosti i možda neće biti prihvatljiva Crnoj Gori. Politika identiteta ima duboke korijene na Zapadnom Balkanu, a Podgorica se godinama borila da crnogorski jezik bude zvanično međunarodno priznat.
Izuzeća nijesu novost. Malta je postavila presedan: zbog nedostatka kvalifikovanih prevodilaca, obezbijedila je izuzetno, prelazno izuzeće od obaveze prevođenja svih akata EU na malteški jezik tokom tri godine nakon pristupanja 2004. godine, uz obavezu da zaostali prevodi budu završeni do kraja 2008. godine.
Irska je još jedan primjer, uz važnu razliku. Njeno izuzeće uvedeno je decenijama nakon pristupanja, kada je irski postao punopravni službeni jezik, pa je privremeno suspendovana obaveza prevođenja svih akata EU na irski.
Drugim riječima, Brisel je pokazao fleksibilnost i nije tretirao potpuni prevod acquis-a kao apsolutni uslov za pristupanje. Ipak, u ovom slučaju, najjednostavnije rješenje moglo bi istovremeno biti i politički najteže prihvatljivo.
