On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja još nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
“Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima”, naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepoštovanje zakonskih odredbi.
“U Crnoj Gori ima više od 16 hiljada građana sa oštećenjem sluha, od kojih više od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivošću”, rekao je Zvrko.
Znakovni, odnosno pokazni jezik, predstavlja vizuelni i gestualni jezik koji ima sopstvenu gramatiku i sintaksu, a varira od države do države. Pretežno služi gluvim i nagluvim osobama, ali i onima koji nemaju moć govora.
Zvrko je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu prišli vrlo sistematično.
“Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skupštine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rješenja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi”, naveo je on.
Kazao je da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, poštuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
“Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u našem društvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skupštini”, kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rješenju.
