Politika

Crna Gora je sledeći član NATO

Izvor

Vojni analitičar iz Beograda Zoran Dragišić kazao je za Portal Analitika da donošenje nove strategije NATO neće uticati na proces proširenja Alijanse zemljama Zapadnog Balkana, ocjenjujući da je već sada izvjesno da je Crna Gora sledeći član te vojno -političke organizacije.

- NATO nije umoran od proširenja i nova strategija NATO odnosi se prije svega na Avganistan, i na odnose koje bi Alijansa trebala da uspostavi sa Rusijom.

Prva zemlja za koja će ući u NATO u najskorije vrijeme je Crna Gora i očekujem da će joj poziv za članstvo biti upućen već na Lisabonskom samitu te organizacije krajem ove godine, kazao je Dragišić za Portal Analitika

On smatra da se članstvo uskoro može očekivati i za Makedoniju, pod uslovom da riješi problem oko imena sa Grčkom. Slična je budućnost Bosne i Hercegovine ako završi ustavne refeorme, ali da to ne važi i za Srbiju koja će ostati izvan tog procesa.

2005okdragisic1vijestNATO - demokratska organizacija: Dragišić, koji je i profesor na beogradskom Fakultetu za bezbjednost, kaže da je NATO velika organizacija i da će priključenjem Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije članstvo u toj organizaciju dostići brojku od 32 države.

- U toj situaciji kada se sve odluke donose konsenzusom veoma su veliki napori da se svaka odluka usaglasi. Međutim, to NATO čini jednom demokratskom organizacijom u kojoj je svaka država članica očuvala svoj suverenitet, kojoj nije moguće nametnuti ni jednu odluku – navodi Dragišić, dodajući da je za sve zemlje Zapadnog Balkana članstvo u NATO idealan bezbjedonosni okvir.

- Zapadni Balkan je područje koje je u Evropi i područje koje je - u političkom, ekonomskom i bezbjedonosnom smislu - najproblematičnije. Postoji dosta nesuglasica i otvorenih pitanja među državama Zapadnog Balkana. NATO je organizacija gdje se te nesuglasice i političke i bezbjedonosne mogu lakše usaglasiti, objašnjava Dragišić, navodeći da se pokazalo kako članstvo u NATO često rješava bilateralne nesporazume.

- Države Zapadnog Balkana dobijaju jedan dobro uhodan okvir koji postoji od 1949. godine i on se pokazao da unutar svojih članica veoma uspješno rješava probleme. Primjer za tu tvrdnju su odnosi Turske i Grčke koje bi zaratile nekoliko puta od drugog svjetskog rata do danas da obije nijesu bile u NATO, jer je Alijansa praktično bila mehanizam preko kog su problemi rješavani, smatra Drašigić.

Slanje vojnika podiže ugled Crne Gore: Dragišić je ocijenio da je slanje trideset crnogorskih vojnika u misiju NATO u Avganistanu ozbiljan napor za malu državu i da će taj potez biti itekako cijenjen kod partnera Crne Gore.

- Crna Gora se pokazala kao odgovorna članica međunarodne zajednice. Podgorica je aplicirala i za NATO i za EU i na taj način pokazuje da pored toga što želi da izvuče koristi od članstva u tim organizacijama, da je spremna da preuzme i odgovornost. Slanje 30 vojnika i za druge znatno veće države je problem jer sa sistemom rotacije i logistike tu treba računati da potrebno najmanje 500 ljudi uključiti u taj proces. Potez koji ste povukli slanjem vojnika je nešto što doprinosi ugledu Crne Gore i to će se imati u vidu prilikom razmatranja crnogorskih zahtjeva i za EU i za NATO, tvrdi Dragšić.

On je kazao da je još važnija stvar koju je Crna Gora dobila - jeste razvijanje savezništva i partnerstva sa SAD.

- Danas postoji jedan aksiom u svjetskoj politici: ako imaš dobro razvijeno savezništvo sa SAD, imaš dobru poziciju u međunarodnoj zajednici. Ukoliko neka država nema savezništvo sa SAD njena pozicija je slaba. Sa te strane Crna Gora, slanjem tih trideset vojnika u Avaganistan, radi veliki posao, mnogo više nego što se to na prvi pogled može vidjeti, ocjenjuje Dragišić.

Srbija nema demokratsku vlast: Profesor na beogradskom Fakultetu za bezbjednost kritikuje stav zvanične Srbije kada je u pitanju njeno moguće članstvo u NATO, navodeći da se ponaša kao ‘’četrdesetogodišnjak koji razmišlja šta će biti kada poraste’’.

- Prva demokratska vlast koja dođe u Srbiji će istog momenta zatražiti prijem u NATO, kaže Dragišić, navodeći da u ovom trenutku postoje brojni problemi koji postoje na putu ka članstvu Srbije i koji su vezani za probleme političkih elita.

- Građanima Srbije je potrebna jedna dobra kampanja zašto Srbija treba da uđe u NATO, navodi Dragišić, dodajući da istraživanja pokazuju da oko 30 odsto građana Srbije podržava članstvo u NATO. On smatra da srpskoj političkoj eliti nedostaje harabrost i vizija, makar što se tiče budućnosti odnosa sa Alijansom. „Srbija ozbiljno kasni sa članstvom i sve balkanske države imaju jasnu strategiju šta hoće, sem srpska Vlada što nije dobro“, zaključuje Dragišić u razgovoru za Portal Analitika.

Nenad Zečević

Portal Analitika