Ukoliko Island na referendumu krajem mjeseca bude glasao za ponovno pokretanje pregovora o članstvu sa EU, ta zemlja i Crna Gora mogle bi istovremeno da postanu članice Unije i Brisel je, kažu evropski zvaničnici i diplomate, otvoren za ideju ulaska dvije zemlje u EU „u paketu“, piše Politico.
Evrokomesarka za proširenje Marta Kos rekla je za briselski portal Politiko da je Island „poseban slučaj“ jer je članica Evropskog ekonomskog prostora i Šengena, predviđajući da bi pregovori mogli da traju samo „godinu do dvije“ ako se 29. avgusta glasa za ponovno pokretanje pregovora.
Visoki zvaničnik Evropske komisije uključen u proširenje potvrdio je, uz uslov anonimnosti, da bi Island brzo sustigao Crnu Goru, koja je zatvorila više od polovine od 33 pregovaračka poglavlja i želi da uđe u EU 2028. godine.
Drugi Komisijin zvaničnik rekao je da postoji velika mogućnost za paket Crna Gora–Island, u okviru kojeg bi članice ratifikovale ulazak u članstvo obje zemlje.
Kako je dodao, Island je bogata zemlja i bio bi neto davalac u budžet EU, te bi tako zapravo platio članstvo Crne Gore, koja bi bila među najsiromašnijim članicama bloka.
Briselski portal podsjeća na zajedničko pristupanje EU Španije i Portugala 1986. godine, kao i Bugarske i Rumunije 2007, pri čemu su članice tada ratifikovale jedan ugovor o pristupanju. U skladu sa jednim ugovorom EU se pridružilo i deset zemalja 2004. godine.
Crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je za Politiko da bi Podgorica rado povezala svoju kandidaturu sa Rejkjavikom, dok je ministarka spoljnih poslova Islanda Torgerdur Katrin Gunarsdotir rekla da je zajedničko pristupanje „apsolutno“ moguće.
Jedan diplomata rekao je da je zajednički ulazak u članstvo „najbolji scenario“, a drugi da bi objedinjavanje moglo da pomogne pridobijanju Francuske, koja bi sljedeće godine mogla da dobije predsjednika sa krajnje desnice, protivnika proširenja EU.
„Paket Crna Gora–Island ojačao bi obje kandidature“, rekao je taj diplomata za Politiko. Istovremeno je Kos rekla da je EU spremna da bude „kreativna“ kako bi uvela Island u EU i izbjegla novi prekid pregovora.
„Neke od islandskih posebnosti, naročito u ribarstvu i poljoprivredi, toliko su jedinstvene da se moraju uzeti u obzir“, rekla je ona, dodajući da je uvjerena da će EU naći kreativna rješenja koja poštuju obje strane.
Posljednja istraživanja pokazuju da su Islanđani podijeljeni oko ponovnog otvaranja pregovora sa EU, koje je Rejkjavik zamrznuo 2013. godine, dijelom zbog spora sa Briselom oko prava ribolova.
Kada se pregovori zaključe, ako ih bude, Island će morati da održi još jedan referendum o članstvu u EU.
Gunarsdotir, koja pripada proevropskoj partiji, rekla je za Politiko da je Island danas u mnogo boljoj poziciji nego 2009. godine da ispregovara sporazum koji štiti ribarstvo, poljoprivredu i prirodne resurse. Takođe je odbacila kritike onih koji plaše Islanđane članstvom u EU i rekla da vjeruje da građani neće propustiti veliku priliku koja im se pruža.
Među protivnicima članstva u EU je i bivši predsjednik Olafur Ragnar Grimson, koji smatra da bi se vlada Islanda izgubila u birokratskoj „džungli“ Unije ako joj se pridruži.
Grimson, koji je bio predsjednik rekordnih 20 godina (1996–2016), rekao je da bi Island sa oko 400.000 stanovnika zamijenio Maltu sa 590.000 i postao najmanja članica EU, te da bi se u pregovorima sa Briselom javio problem manjka radne snage.
Prema njegovim riječima, sa samo 600–700 zvaničnika u ključnim ministarstvima bilo bi gotovo nemoguće da se glas Islanda u EU čuje. „Ogroman broj, desetine hiljada birokrata u Briselu… armija lobista… to bi bila birokratska džungla“, rekao je Grimson.
Šefica najveće opozicione stranke Islanda Gudrun Harfsteinsdotir slaže se da bi novi pregovori sa EU „potrošili“ najveći dio već oskudne državne službe Islanda.
