“Ne može se na populizmu voditi ozbiljna politika. Ne možete podržavati i 11. jul i 9. januar. Jer, 11. jul je posljedica 9. januara. Ne može se osuđivati genocid u Srebrenici i podržavati tvorevina koja je nastala na tom genocidu. Posjeta ministara Vlade Crne Gore obilježavanju Dana RS je ruganje žrtvama genocida, njihovim porodicama i zdravom razumu”, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović.
Naš sagovornik podsjeća da je Ustavni sud BiH dva puta ovaj praznik proglašavao neustavnim i diskriminirajućim, da su stigle i brojne osude iz međunarodne zajednice zbog obilježavanja ovog datuma, te da je Zamjenica predsjedavjućeg Vijeća ministara BiH Bisera Turković uputila protestno pismo premijeru Abazoviću, u kome eksplicitno navodi da se prisustvom zvaničnika Vlade Crne Gore svečanoj akademiji kojom se obilježava 9. januar narušavaju međususjedski odnosi Crne Gore i BiH.
Abazović će preći preko ovog šamara i poniženja
“Svakako da se ovim šalje loša poruka i svakako da se odnosi ove dvije zemlje time narušavaju. Prisustvo zvaničnika naše Vlade vidim i kao nepoštovanje odluka i Rezolucije Skupštine Crne Gore u vezi sa ovim datumom i nepoštovanja ustava i institucija susjedne BiH. Sjetimo se da je zbog relativizovanja genocida u Srebrenici smijenjen ministar Leposavić u Vladi Zdravka Krivokapića, koja je pala, da apsurd bude veći, zbog diskriminacije, neinkluzivnosti i populizma. Prisustvo Damjanovića i Kovača pomenutoj akademiji takođe se može svrstati u čin koji direktno relativizuje genocid u Srebrenici, pa sljedstveno tome logično je bilo da premijer Abazović predloži njihovu smjenu”, kategoričan je Ćorović.
Razlog više za razrješenje ministara Kovača i Damjanovića, kako dodaje, je i taj što su na obilježavanje neustavnog praznika otišli bez znanja i saglasnosti Vlade.
“Premijer Abazović očigledno će preći preko ovog šamara i poniženja pa ministri neće biti smijenjeni. To govori o srozavanju ugleda aktuelne Vlade i neminovnosti vanrednih parlamentarnih izbora”, ističe Ćorović.
Potrebno imati povjerenja u BS, znamo šta radimo
Iako je Vladi izglasano nepovjerenje još u avgustu i uz podršku Bošnjačke stranke, njeni predstavnici i dalje nisu napustili pozicije u izvršnoj vlasti. Ćorović navodi da su, kao u slučaju izglasavanja neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku gdje su, kako kaže, iznijeli stav i o izmjenama i o potencijalno novoj Vladi, tako su stav jasno iznijeli i po pitanju manjinske Vlade i grešaka koje su pravljene u njoj - izglasavanjem nepovjerenja.
“Dakle, manjinska vlada je pala i nastavila je da funkcioniše kao neka vrsta tehničke Vlade, koja bi trebalo da obezbijedi funkcionisanje državnog sistema do izbora nove Vlade. Lično, mislim da su ministarstva koja pokrivaju ministri iz reda Bošnjačke stranke bila najuspješnija i najodgovornija, što potvrđuju brojni rezultati. U tom kontekstu, zauzeli smo stav da bi bilo neodgovorno i prema građanima i prema državi da napuštamo tehničku Vladu. Posebno bi bilo neodgovorno napustiti je u momentu kada se zahvaljujući našim ministrima započinju ili dešavaju brojni infrastrukturni i drugi projekti na sjeveru države, najmanje razvijenom regionu u kojem živi najveći broj bošnjačkog naroda”, pojašnjava Ćorović.
Izolovan Balkan nije interes ni Balkana ni Evropske unije
Iskustvo iz prošlosti je, ističe sagovornik Analitike, više puta pokazalo da kada Bošnjačka stranka ne participira u vlasti, gotovo automatski bude zaustavljen razvoj sjevernih opština sa mahom bošnjačkim stanovništvom.
“Svakako, ne isključujemo mogućnost izlaska iz ove Vlade. Svakako da čujemo i određene kritike iz pojedinih centara zbog našeg istrajavanja u Vladi, ali dozvolite da vas podsjetim na ocjene brojnih bošnjačkih intelektulaca, uglednih zvaničnika iz EU, SAD, EPP-a i drugih, o mudroj politici Bošnjačke stranke. Nerijetko dobijamo javna priznanja od zvaničnika raznih evropskih tijela da je Bošnjačka stranka faktor mira i stabilnosti u Crnoj Gori. Sve odluke koje smo donijeli pokazale su se kao ispravne. Potrebno je imati povjerenja u Bošnjačku stranku, u našeg lidera Ervina Ibrahimovića, jer Bošnjačka stranka je državotvorna stranka, proevropska, proatlantska i partija koja zna šta radi”, poručuje Ćorović.
Nismo dobili zvaničan poziv za učešće u novoj Vladi
Osvrćući se na neuspjele pregovore za sastav nove Vlade i sprovođenje neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku na osnovu kojih je parlamentarna većina predložila Lekića za mandatara, Ćorović napominje da su poslanici BS glasali protiv usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku i time iznijeli stav o formiranju nove Vlade i učešću u njoj.
Ističe i da zvaničan poziv u tu Vladu nisu dobili.
“Svakako da ne bismo prihvatili da budemo dio vlasti koja bi se konstituisala na nelegitimnim osnovama, suprotno Ustavu, stavu Venecijanske komisije i preporukama prijatelja i partnera iz međunarodne zajednice”, navodi Ćorović.
Dodaje da dijeli stav većine aktera na političkoj sceni da su izbori najbolje rješenje za izlazak iz krize.
“Poslije dva eksperimenta, bilo bi bespredmetno, čak veoma i rizično insistirati i na trećoj, uz to i neustavnoj Vladi. Dakle, bez dileme raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora je najbolje i jedino ispravno rješenje”, ocjenjuje Ćorović.
Na pitanje kakav je stav BS o objedinjavanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora, Ćorović napominje da će predsjednički svakako biti održani kao redovni ove godine, te da je stvar dogovora da li ih objediniti.
“Razmotrićemo sve prednosti i nedostatke i jedne i druge opcije, a nakon toga zauzeti i konačan stav u vezi objedinjevanja izbora”, poručuje sagovornik Analitike.
Važno izabrati sudije US prije izbora
Govoreći o novom procesu za izbor sudija Ustavnog suda, Ćorović napominje da taj sud mora biti funkcionalan kako bi se rješavali brojni nagomilani predmeti i kako bi izborni proces, s obzirom na okolnosti, uopšte bio moguć.
“Dakle, svakom kome je stalo do funkcionalnosti institucija i nesmetane vladavine prava je za to da se postigne dogovor i kompromis kako bi se ovaj proces odblokirao. Lokalni izbori, posebno oni u Šavniku i Podgorici pokazali su sve nedostatke i posljedice nefunkcionlnosti Ustavnog suda. Zato je veoma važno da prije predstojećih izbora, izaberemo sudije Ustavnog suda”, ističe Ćorović.
Dijalog i dogovor nemaju alternativu
Poručuje da u Bošnjačkoj stranci nijesu zadovoljni načinomo na koji se nedavno došlo do predloga za sudije Ustavnog suda.
“Dakle, potpuno jedan neinkluzivan proces sa direktnim kršenjem člana 79 Ustava Crne Gore i Zakona o Ustavnom sudu. U članu 10 ovog zakona jasno se kaže da prilikom predlaganja kandidata za članove Ustavnog suda, predlagači su dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti. Dakle, neophodno jer da bar jedan član Ustavnog suda dolazi iz reda manjinskih naroda”, naglašava Ćorović.
Dodaje da su predlagači flagrantno prekršili Zakon o Ustavnom sudu, te da nisu uzeli u obzir dužnost da predlože kandidata iz reda manjinskih naroda, iako je, kako kaže, bilo takvih kandidata, koji su ispunjali sve uslove konkursa, sa zavidnim profesionalnim karijerama i osobinama.
“Bošnjačka stranka, kao odgovoran politički subjekt i kao partija koja vodi računa o interesu svoga naroda, ali i o funkcionalnosti sistema, jasno poručuje da dijalog i dogovor nemaju alternativu. Spremni smo da budemo dio rješenja, kako bi Crna Gora što je prije moguće izašla iz političke i institucionalne krize”, ističe Ćorović.
Zaustavljanje pregovaračkog procesa teška kazna za CG
Komentarišući posjetu izaslanika EU i upozorenje da će doći do zaustavljanja pregovaračkog procesa ukoliko se kriza ne riješi, Ćorović napominje da je važno čuti njihove stavove, te da bi zaustavljanje pregovora bila teška kazna za Crnu Goru.
“Bojim se da to i jeste cilj određenih političkih struktura i partija iz Crne Gore, pa bi se time samo dao vjetar u leđa tim retrogradnim snagama kojima očigledno i nije cilj Evropska unija, već drugačije vrste unije poput Open Balkana i slično. Nadam se da to naši evropski partneri prepoznaju, da uviđaju da bi svako zaustavljanje pregovaračkog procesa o pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji zapravo izazvalo kontra-efekat i osnažilo upravo antievropske i proruske snage u dražvi. Izolovan Balkan nije interes ni Balkana ni Evropske unije”, zaključuje Ćorović.
