Istakla je da država ne prestaje na granici i da se njen suverenitet ne mjeri mjestom prebivališta, te da dijaspora Crne Gore nije folklor, već politička činjenica.
"Vrijeme je da se prekine praksa selektivnog odnosa prema dijaspori. Ne možete nas se sjetiti samo pred izbore, niti nas tretirati kao rezervoar glasova ili identitetskih narativa. Dijaspora nije sredstvo političke manipulacije, već dio građanskog tijela države. Prestanite dijeliti građane po etničkim i vjerskim osnovama. Takva politika ne jača Crnu Goru – ona je slabi. Država koja svoje građane klasifikuje po identitetu, a ne po pravima i obavezama, odustaje od sopstvene građanske suštine", dodala je ona.
Kako ističe Čolović - Kajević, multietničnost nije izgovor za političku neodgovornost, već obaveza da se gradi funkcionalna, jednaka i pravno uređena država.
"Evropske i evroatlantske integracije nijesu tema za dnevnopolitičko nadgornjavanje. One su strateški izbor Crne Gore. Svako ko taj put relativizuje, ko ga usporava ili potkopava, preuzima odgovornost za političku nestabilnost i institucionalno nazadovanje države", poručuje Čolović - Kajević.
Naglašava da dijaspora mora prestati da prihvata nametnute podjele.
"Nijesmo „bošnjačka“, „srpska“ ili „albanska“ dijaspora. Takve etikete služe samo da nas udalje jedne od drugih i oslabe naš zajednički politički glas. Mi smo dijaspora Crne Gore – građanska, raznolika i politički odgovorna", dodaje ona..
U dijaspori, kazala je, ne smiju biti pasivni posmatrači procesa koji odlučuju o budućnosti države čiji pasoš nose.
"Neutralnost u ključnim političkim trenucima nije znak mudrosti, već odustajanje od odgovornosti. Podrška miru, stabilnosti i evropskom putu Crne Gore nije ideološko opredjeljenje, već pitanje državne svijesti. Građanski identitet ne poništava lične, vjerske ili etničke posebnosti, ali im jasno postavlja granice. Država mora biti iznad svake pojedinačne identitetske pripadnosti", smatra ona.
Lojalnost Crnoj Gori, kako ona kaže, nije uslovljena time ko smo po naciji, već time da li prihvatamo zajednički politički okvir u kojem svi imaju jednaka prava i obaveze.
"Pasoš koji nosimo nije puki administrativni dokument. On je simbol pripadnosti državi, političke odgovornosti i zajedničke sudbine. Ako taj simbol ne branimo jasnim stavom, onda ga svodimo na papir bez značenja. Država se ne čuva ćutanjem, relativizacijom ili povlačenjem pred identitetskim pritiscima. Ona se čuva jasnim izborima, građanskom hrabrošću i lojalnošću zajedničkoj budućnosti", zaključila je.
