"CGO cijeni da svjedočimo nazadovanju kad je riječ o promovisanju i praktikovanju tolerancije, kako zbog trajuće nestabilne političke situacije u Crnoj Gori jer političke promjene u posljednje dvije godine nijesu donijele odgovore na brojne otvorene probleme, tako i svega onog što se sa šire ravni preliva usljed posljedica agresije Rusije na Ukrajinu i ekonomskih izazova. Hronična društveno-politička kriza suzila je i prostor za sadržajan dijalog, pogotovo u oblasti nekih gorućih pitanja. To zahtijeva naglašenu odgovornost svih aktera, kao i otklon od retrogradnih narativa i destruktivih akcija koji urušavaju građanski koncept države Crne Gore", navodi Čogurić.
Na žalost, donosioci političkih odluka, kako kaže, ne doprinose svojim djelovanjem jačanju tolerancije, naprotiv – vrlo su skloni podsticanju netolerancije prema drugima i drugačijima.
"ako indukovane tenzije u crnogorskom društvu dodatno opterećuje sve veće nezadovoljstvo građana i građanki zbog tekućih socijalnih i ekonomskih problema, kao i zabrinutost zbog pravca u kojem se država kreće, na što opominju i nalazi CG Pulsa.
CGO ukazuje da je važno da upravo u ovakvim društvenim okolnostima držimo do tolerancije, odnosno do poštovanja i uvažavanje mišljenja, stavova i vrjednosnih sudova pojedinca ili grupa koji ne ugrožavaju opšte interese zajednice i vrijednosti građanskog društva", navodi Čogurić.
Istraživanja CGO-a, koja adresiraju i pitanja tolerancije prema ranjivim i marginalizovanim grupama, vjerskim i nacionalnim manjinama, ukazuju da postoji građanski potencijal i da su građani i građanke dominantno tolerantni.
"Na primjer, ohrabruju nas stavovi koje danas imaju o Romima, njihov otklon od predrasuda da Romi kradu, da treba prihvatati i druge vjere a ne samo tradicionalne, da djeca sa invaliditetom treba da imaju iste šanse kao i druga djeca, itd. Međutim, ima i dalje zabrinjavajućih podataka, pa tako isto istraživanje, iz oktobra ove godine, ukazuje na nedovoljan stepen tolerancije kad su u pitanju određene grupacije, poput LGBTIQ", ističe Čogurić.
Ovaj dan, dodaje, treba da bude podsjetnik donosiocima odluka koliko je tolerancija unutar samog društva važna i da svojim djelovanjem, a posebno odgovornim javnim istupima doprinesu izgradnji društva zasnovanog na toleranciji i međusobnom poštovanju radi održivog mira.
"U tom kontekstu, bitno je i da razumiju da u savremenom društvu nema prostora za prednost bilo čijih ličnih ubjeđenja i vjerovanja u odnosu na Ustav, zagarantovana prava i naučno utvrđene norme, ali i društveni mir.
Države članice Ujedinjenih nacija (UN) su 16. novembra 1995. godine usvojile Deklaraciju o principima tolerancije. Generalna skupština UN je 1996. godine pozvala države članice da obilježavaju 16. novembar kao Međunarodni dan tolerancije", zaključila je Čogurić.
