Juče su američke kompanije u energetskom, odbrambenom i finansijskom sektoru dobile upozorenje FBI-a u kojem se pozivaju na pripreme za moguće hakovanje sa IP adresa u Rusiji.
"Ova aktivnost vjerovatno nije povezana sa špijunažom, već je usmjerena na ometanje i destrukciju", rekla je direktorica američke agencije za kibernetičku i infrastrukturnu sigurnost Džen Isterli tokom telefonskog brifinga s liderima industrije, te državnim i lokalnim državnim osobljem, prenosi CNN.
"Američka infrastruktura ugrožena"
Ovaj savjet dio je niza upozorenja koja ukazuju da je američka infrastruktura ugrožena.
Mjesecima su američka ministarstva energetike, finansija i vojne bezbjednosti među ostalima, izvještavali velike elektroprivrede i banke o mogućim ruskim hakerskim napadima.
Suština Bajdenovog upozorenja u ponedjeljak i savjeta FBI-a bila je da je infrastruktura koja stoji iza američkog društva i američkog načina života uglavnom u privatnim rukama i da je treba učiniti sigunijom u slučaju hakerskih prijetnji.
Svako ko se sjeća "ransomware" napada na glavnog američkog proizvođača hrane JBS, američke gradske uprave, naftovod i bolničke sastave posljednjih godina zna da je to istina.
Bajden je još u septembru 2021. upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne koristi kibernetičke napade na SAD.
Predsjednik je razgovore nazvao ključnima.
"Imali smo dug razgovor o tome kakve bi bile posljedice ruskih kibernetičkih napada", rekao je Bajden poslovnim liderima.
Bajden ima više kontrole nad time nego nad spremnošću američkih kompanija koje su uključene u američku infrastrukturu.
Hakerski napada dešavali su se i ranije. Estonija je bila žrtva kibernetičkog napada velikih razmjera 2007. godine, iako u to vrijeme nije bilo dovoljno dokaza da se to pripiše Rusiji.
Ivana Kottasová iz CNN-a pisala je u junu prošle godine o napadu koji je Estonija smatrala činom sajber ratovanja. Sve je počelo saodlukom Estonije da ukloni ratni spomenik iz sovjetskog doba iz središta Tallinna.
Evo nekoliko ključnih rečenica izvještaja Kotasove.
"Napad je natjerao Estoniju da shvati da sajber prijetnje treba shvatiti na isti način kao i fizičke napade. U to vrijeme, zemlja je već bila lider u digitalnoj upravi, s uvođenjem usluga poput onlajn glasanja i digitalnih potpisa. Iako tokom incidenta nisu ukradeni nikakvi podaci, veb stranice banaka, medija i nekih državnih službi bile su na meti napada uskraćivanja usluge koji su trajali 22 dana. Neke su usluge bile u narušene, dok su druge u potpunosti prekinute", kazala je ona u svom izvještaju.
NATO i međunarodna zajednica zapamtili su napad na Estoniju i stručnjaci su na temelju razvili standard za procjenu kibernetičkog rata.
"Ako kibernetički napad prouzrokuje smrt onda je to upotreba sile"
CNN je kontaktirao Tess Bridgeman, urednicu veb stranice Just Security i eksperta za međunarodno pravo.
"Ako sajber napad prouzrokuje smrt, uništenje ili povrede, kao i meci ili projektili, onda biste to nazvali 'upotrebom sile' prema međunarodnom pravu", rekla je Bridgeman.
Dosadašnji napadi na SAD bili su ispod granice koji opravdava vojni odgovor.
Dok vlada traži protivmjere kako bi odgovorila, smatra Bridgeman, postoji velika šansa da one neće biti poznate javnosti.
"Možda se čini da SAD sjedi besposleno, ali ne vjerujem da je to slučaj", rekla je Bridgeman, tvrdeći da bi odbrambene akcije mogle biti učinkovitije u deeskalaciji sukoba.
Prijetnja vojnim odgovorom uvijek postoji u slučaju najgorih kibernetičkih napada, ako koštaju Amerikance života.
"Naša politika je da ćemo odgovoriti konvencionalnim oružjem ako je riječ o dovoljno velikom napadu na nas", rekao je Richard Clarke, koji je bio glavni savjetnik predsjednika Džordža Buša za kibernetičku sigurnost.
Napominje da bi se vrlo lako SAD mogle naći u žestokom ratu sa Rusijom ako pokuša razorne kibernetičke napade poput isključivanja električne mreže, prenosi CNN.
Većina ovih napada dio je špijunskih kampanja ili ometanja, odnosno nisu usmjereni na sijanje smrti.
Clarke je kazao da bi ruski napadi na američku industriju mogli biti razorniji od napada na samu vladu.
Rekao je da vlada zapravo ne zna što bi se dogodilo da na primjer Amazon, Gugl i Majkrosoft klaud sistemi prestanu raditi.
"Ako se to dogodi, SAD ne bi funkcionisale, naša privreda bi stala", rekao je Clarke.
Želi li Rusija da isprovocira SAD?
Nije jasno da li je Rusija spremna napasti SAD na ovakav način, niti kako bi SAD odgovorile.
Iako su ruski sajber napadi u Ukrajini od početka rata bili manje ozbiljni nego što se očekivalo, Rusija je ciljala internetsku infrastrukturu u nekim dijelovima zemlje.
Postojala je zabrinutost da bi se kibernetički napadi u Ukrajini mogli preliti na susjedne zemlje koje su u NATO-u i navesti organizaciju da se pozove na član 5 svoje povelje - načelo da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve članice.
Sajber napad bi apsolutno mogao podstaći aktiviranje člana 5, rekao je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u februaru i neposredno nakon početka ruske invazije.
"Napad na jednoga smatrat će se napadom na sve", poručio je Stoltenberg.
Dodao je kako će NATO biti vrlo oprezan u procjeni napada i pobrinuti se da kibernetički napad na Ukrajinu, recimo isključivanje struje, koji se slučajno prelio na Poljsku ili Rumuniju ne bude protumačen kao napad na te zemlje.
